Poruke s Kustošije su, kaže Divjak, vrlo neugodna situacija. 'Takve poruke su napad na građansko društvo i državu u cjelini', poručila je u razgovoru za N1 i istaknula kako će građanski odgoj, koji su uveli kurikularnom reformom, pomoći učenicima.

Smatra kako 'za dom spremni' nije nikakav povijesni pozdrav. U kurikulumu je, kaže, jasno određenje o holokaustu, ne samo kao crna povijest Europe, nego i ono što se događalo kod nas.

'Uveli smo i građanski odgoj, da to bude i međupredmetna tema", rekla je.

Kao uspjehe svog mandata navela je osigurana sredstva za školstvo od milijardu i pol kuna, uvođenje informatike u škole, ulazak Hrvatska u, među ostalim, i CERN. Zadovoljna je školom na daljinu, za koju kaže da se, kao ni druge europske zemlje, nisu imali vremena pripremati.

Upitana zašto je odluka o odlasku djece u školu prepuštena roditeljima, rekla je da su upute rađene s epidemiolozima pa pojasnila kako su oni dali preporuku koji učenici mogu u školu. "Čim se ustabilila situacija, imamo puno bolji odaziv u škole", rekla je i dodala da je preko 90 posto učenika na nastavi.

Istaknula je da su manje nego što su očekivali ostvarili u visokom obrazovanju, a za zakon o znanosti i visokom obrazovanju kazala je da je spreman, ali su protiv njega bile obje vodeće stranke koje su na neki način povezane, kako kaže, s klikama. Otkrila je da su pojedini rektori i dekani sa Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, zapošljavali ili dizali plaće, iako se nije smjelo.

"Tijekom koronakrize pojedini rektori i dekani ilegalno su ili povećali plaće ili zaposlili dvadesetak ljudi na račun poreznih obveznika U svibnju smo od Ministarstva financija tražili da provedu nadzor. Zasad nemam odgovor. To je ozbiljna stvar i to nažalost nije jedini takav slučaj", rekla je ministrica.

Na komentare da HDZ da više neće prepustiti obrazovanje HNS-u ni nekoj drugoj stranci, gleda kao predizbornu paradu.