Od 2.871 djeteta, koliko ih je, prema podacima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, na kraju 2008. živjelo u domu ili udomiteljskoj obitelji, tek njih 244 ili manje od 8,5 posto ima uvjete za posvojenje, a prošle ih je godine posvojeno tek 132
Istovremeno je na listi čekanja centara za socijalnu skrb, kojima parovi zainteresirani za posvojenje djeteta predaju molbe, 3.886 potencijalnih posvojitelja s obavljenom cjelokupnom procedurom i pozitivnim mišljenjem centra, od čega njih 1.629 čeka više od tri godine. Drugim riječima, čak 16 parova bez djece kandidira se za svako dijete.
Problem je u tome što većina djece u domovima nije 'papirnato čista', odnosno njihovim roditeljima nije oduzeta roditeljska skrb. Zakon kaže da ako roditelji najdulje tri mjeseca ne pitaju za svoje dijete, centar za socijalnu skrb treba automatski pokrenuti pred sudom postupak oduzimanja roditeljske skrbi.
No takvi postupci traju godinama, a neki roditelji koriste zakonsku odredbu i nazovu jednom u tri mjeseca, da ispune formu. 'Nekad se čekalo i godinu dana nekontaktiranja s djetetom prije nego što se pokretao postupak', kaže Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb
Međutim, još ovisi od grada do grada koliko će brzo trajati postupak. 'Mi se još borimo sa stavom stručnjaka u pojedinim centrima da će se biološki roditelj na kraju ipak popraviti, zbog čega puštaju djecu da čame u domovima godinama. No stvari se mijenjaju', kaže Dorica Nikolić, državna tajnica za socijalu.
Prema njezinu mišljenju, sada je glavna kočnica sud jer ima premalo obiteljskih sudaca. U idealnom slučaju, od trenutka otkako dom javi centru da roditelj tri mjeseca nije kontaktirao s djetetom, prođe još četiri do pet mjeseci do konačnog oduzimanja roditeljske skrbi.
Prosjek boravka djeteta u domu na razini države je oko četiri godine, a rekorder je splitski dom u kojem djeca provode sedam godina. 'Kod nas u Nazorovoj, gdje su predškolska djeca, djeca prosječno borave godinu dana i cilj nam je smanjiti duljinu boravka. Ustanova mora biti prijelazni, a ne trajni oblik skrbi', kaže Ćurković Kelava.
Prema iskustvu stručnjaka iz dječjih domova za djecu do sedam godina, tek njih oko 25 do maksimalno 30 posto održava kontakte s biološkim roditeljima i postoji objektivna mogućnost da se vrate u svoju obitelj. Još pet do deset posto djece su ona s težim oštećenjima koja, nažalost, završe u specijaliziranim ustanovama. Ostaje oko 60 posto djece kojoj treba posvojenje.
Hrvatski zakoni posvojenje dopuštaju i izvanbračnim partnerima ili samcima. Tako je tijekom 2008. dijete posvojilo osam samaca, odnosno samica, jer su sve bile žene. Prema dostupnim informacijama, otkako se vode statistike, nijedan muškarac bez partnerice nije posvojio dijete, piše Jutarnji list.
