'Iz izvješća škole proizlazi da je takvo ponašanje učenika 'njihov uobičajen način komuniciranja', odnosno 'njihov stil', a što ukazuje da se ne radi o izdvojenom incidentu, već o ustaljenom obrascu ponašanja koji predstavlja spolni stereotip i diskriminaciju. To škola nije prepoznala', navodi pravobraniteljica Višnja Ljubičić. Naglašava i da iz zapisnika Nastavničkog vijeća proizlazi da su pojedini profesori imali saznanja o spolnom uznemiravanju učenice, ali nisu poduzeli adekvatne mjere.

'Štoviše, pojedini profesori su naveli da je učenica sama pridonijela takvom ponašanju, iz čega je vidljiva njihova nesenzibiliziranost', ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, piše Novi list. No škola je prihvatila upozorenje i preporuke pravobraniteljice, pa je Nastavničko vijeće razgovaralo o 'senzibiliziranju nastavnika za prepoznavanje spolnog uznemiravanja kao posebnog oblika diskriminacije koji predstavlja prekršaj i kao takav je kažnjiv'.

Drugi primjer seksualnog uznemiravanja na koji u svom izvješću upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova slučaj je njegovateljice u obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe koja se koncem prošle godine obratila pravobraniteljici navodeći kako je svakodnevno, kao i druge zaposlenice, bila izložena seksualnom (spolnom) uznemiravanju i spolnoj diskriminaciji supruga vlasnice doma. Radnica je prijetnjama bila izložena dulje vrijeme, unatoč jasnim upozorenjima zlostavljaču da ne želi takvu vrstu kontakta s njim. No on nije prestajao. Pri isplati dviju plaća, odnosno dijela plaće koja se u tom domu, očito, nezakonito isplaćuje na ruke, suprug vlasnice pozvao je radnicu u prostoriju s lijekovima te tražio da obavi 'nemoralan i ponižavajući dio njegovih prohtjeva'. Kada je radnica to odbila, zaprijetio joj je otkazom. Vrlo brzo, sudeći prema opisu slučaja uznemiravanja i spolnog uznemiravanja iz izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, krenula je realizacija prijetnje o otkazu.

Ovakvih slučajeva nažalost ima mnogo. Žrtve se nerijetko nalaze u nezavidnoj situaciji i teško im je dokazati uznemiravanje bilo koje vrste. To je dijelom posljedica šutnje okoline, ali i snažnih predrasuda o pozicijama žena i muškaraca u društvu te nametnutih obrazaca ponašanja. Tako žrtva najčešće ode na bolovanje jer ne može sama riješiti situaciju i ne može podnijeti pritisak. 'Ukoliko se i pokrene postupak radi zaštite dostojanstva, najčešće je izložena viktimizaciji', navodi se u izvješću. To znači da joj zlostavljač prijeti otkazom, svojim vezama u pravosuđu i policiji, fizički je napada, izolira, omalovažava njenu stručnost, sankcionira osobe koje su svjedočile u njenu korist...