Državni zavod za statistiku potvrdio je ono o čemu se u Levanjskoj Varoši i Čaglinu već dugo zna. Mnogo je neoženjenih muškaraca u tim slavonskim brdskim selima. Štoviše, dvije općine prednjače u Hrvatskoj po broju muških samaca. U Levanjskoj Varoši neoženjeno je gotovo polovica, 48,9 posto, muškaraca, otkrivaju danas predstavljeni podaci Popisa stanovništva, koji je DZS obavio 2011. godine
Slavko Tidlačka, načelnik Levanjske Varoši, nije jako zatečen tom informacijom. Kaže da poznaje mnoge neženje u svojoj općini i da takvo stanje nije posljedica njihove nezainteresiranost za ženski spol.
'Naprotiv, većina bi ih se rado oženila, ali vjerojatno nema dovoljno žena, pa mnogi ostaju sami. Primjerice, samo u jednoj ulici u Breznici imamo osam samaca. U nekima žive ili udovci ili neženje', objašnjava Tidlačka.
Načelnik smatra da je do ove situacije dovela vrlo raširena nezaposlenost u kraju, teško osiguranje materijalne egzistencije od male poljoprivrede, udaljenost od gradova i slaba infrastruktura. S druge strane naglašava da ovaj kraj podno Krndije, okružen prirodnim šumama i pašnjacima, omogućava blagodati ugodnog života kakav danas nedostaje u našim užurbanim gradovima. Prema popisu, u devet sela živi više od tisuću stanovnika, samo što je stvaran broj stalno nastanjenih oko 920. U selu Ovčara najmlađi stanovnik star je 55 godina.
'Zafrkavali smo se s jednim sumještaninom koji je vozio kamion u Ukrajinu da odande dovede neudane žene. Međutim, to i nije tako loša ideja za nekoga s drugog kraja Hrvatske. Ovdje je vrlo mirno i ugodno, svi su prijateljski jedni prema drugima, priroda je krasna. Pozivamo u vašem članku djevojke i žene koje se žele udati da slobodno dođu ovamo', poručuje Tidlačka.
U prilog neženjama dodaje da su to većinom stambeno zbrinuti ljudi, s vlastitom zemljom koju obrađuju, dosta ih prima socijalnu pomoć ili zarađuje pomažući sumještanima, dok su neki zaposleni u šumariji.
Općina Čaglin pet puta je brojnija, ali mještane muče slični problemi.
'Mladi bi rado ostali na selu, ali potrebna je infrastruktura. Općina na tome radi, ali mnogo je potrebno napraviti. S druge strane poljoprivreda je u jako teškoj poziciji. Pogledajte samo pad cijena mlijeka i pšenice, dok troškovi rastu svake godine. Dosta djevojaka završilo je studije i ne vide prilike za povratak, nego ostaju u gradovima', kaže Ivan Đurina, načelnik Garčina.
Općina pokušava potaknuti obitelji na rađanje djece, pa svako nagrađuje sa 1.000 kuna, a treće dijete dobiva 3.000 kuna.
Tidlačka se nada da će se Levanjska Varoš naći u nekim razvojnim planovima županije ili države. Primjećuje da su i njegova općina i Garčin ranije bili na razmeđu bivših zajednica općina, a sada su na križanjima županija.
'Uglavnom, na periferiji smo, a za periferije se uglavnom ne mari. No, uvjeravam vas da ovdje uistinu postoje velike mogućnosti za razvoj, prvenstveno u prirodi i dobrim ljudima', podvukao je Tidlačka.
Iako podatak o bračnom stanju općine ne bi tako sugerirao, demografski Levanjska ne stoji loše. Sve do ove godine više je rođenih nego umrlih.
'Sada pozorno pratimo ta kretanja. Zabrinjava što je već bilo nekoliko smrtnih slučajeva, čak jedno samoubojstvo, ali nadamo se da ćemo i ovu godinu zabilježiti kao pozitivnu', optimističan je Tidlačka.
