Za usporedbu, u Francuskoj ima više od milijun udruga i godišnje ih se registrira oko 70.000 novih, dok najviše udruga ima u najmnogoljudnijoj demokratskoj zemlji svijeta, Indiji, više od 3,3 milijuna.

Slobodno i dobrovoljno udruživanje fizičkih i pravnih osoba u udruge jedno je od obilježja demokracije, tako da i Ustav svakome jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Mnogo udruga time na sebe preuzima dio posla koji bi trebali obavljati država ili županije, gradovi i općine, odnosno djeluju kao korektiv vlasti i inicijator novih ideja. To je i razlog zašto se djelatnost udruga, iako ih se naziva nevladinima, financira i iz javnih izvora.

Prema podacima iz registra udruga, najviše ih je sportskih, 15.790, od čega je 2.455 nogometnih klubova, otkriva Vjesnik. Njihova aktivnost, a posebno način financiranja, ne može se uspoređivati s udrugama poput Gonga koje se bave unapređenjem demokratskih standarda i civilnog društva u cjelini ili s udrugama kojima je cilj pomoć određenim skupinama stanovništva ili okupljanje građana oko nekog zajedničkog interesa. Kulturnih udruga ima 6.822, od čega je 1.279 kulturno-umjetničkih društava, a vatrogasnih udruga je 2077. Socijalnih udruga ima 1.626, a njih 411 bavi se okupljanjem i zaštitom hendikepiranih i osoba s invaliditetom.

Sudionici i stradalnici Domovinskog rata okupljeni su u 1.110 udruga, 779 je ekoloških udruga, 769 hobističkih, etničkih udruga ima 407, 370 zavičajnih, a 280 studentskih. Najviše udruga ima sjedište u Zagrebu, 10.531, no to je tek oko 22 posto svih udruga, što znači da ih 78 posto djeluje u ostalim dijelovima Hrvatske i time pridonosi društvenom razvoju tih sredina. Status udruga imaju i institucije osnovane još u 19. stoljeću, poput najstarije hrvatske kulturne ustanova Matice hrvatske ili Hrvatskoga glazbenog zavoda, najstarije glazbene ustanove. Udruge su i Hrvatski Crveni križ, Viteško alkarsko društvo Sinj, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatski autoklub, Zelena akcija i brojne u javnosti poznate organizacije. No, u registru su se našle i mnoge nepoznate udruge zanimljive po svom nazivu ili ciljevima djelovanja. Među njima su, primjerice, Štumpavica, udruga suvlasnika zgrade u Zagrebačkoj 16 i 16a u Krapinskim Toplicama, Hrvatska udruga žrtava pretvorbe, Udruga žrtava Janafa, udruga Posavska češnjovka, Hrvatski klub štovatelja fileka Purger fileki 2000, Antuntun - udruga za rastjerivanje dosade, kao i Špajza, udruga iz Zagreba koja se bavi prikupljanjem i raspodjelom humanitarne pomoći i drugim humanitarnim aktivnostima.

Najviše ih nazvano po Ličanima Anti Starčeviću i Nikoli Tesli

Dio udruga nazvan je u čast povijesnih osoba, a najviše prema Josipu Brozu Titu, njih 24, no riječ je zapravo o Društvu Josip Broz Tito sa sjedištem u Zagrebu i njegovim podružnicama. Rekorderi su stoga dvojica Ličana, Ante Starčević i Nikola Tesla, čije ime nosi 17 udruga, pri čemu Starčevićevo ime nose i boćarski klubovi u Zagrebu i Slavonskom Brodu. Ime kralja Tomislava nosi devet udruga, od čega po jedan boksački, boćarski, karate i stolnoteniski klub, a kralja Zvonimira osam udruga, od toga po jedan hrvački, teniski, karate, boksački i kick-boxing klub. Ime Alojzija Stepinca nosi sedam udruga, među njima i atletski klub iz Zadra. Ime Franje Tuđmana nosi samo jedna udruga, Hrvatski kulturni centar dr. Franjo Tuđman iz Darde.