'Kako je moguće da imate veći broj birača nego stanovnika?', upitala je jedna novinarka iz Poljske predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Branka Hrvatina u noći objavljivanja rezultata referenduma za ulazak u Europsku uniju. Bizaran podatak nad kojim se godinama snebiva pola Hrvatske nije prošao nezapaženo ni u izvještajima svjetskih novinskih agencija, no Hrvatin je tek slegnuo ramenima i savjetovao Poljakinji da se obrati 'nadležnim državnim tijelima'. Preko četiri i pol milijuna birača u državi koja broji tek 4,2 milijuna stanovnika doista jest raritet u svjetskim okvirima
'Nadležno državno tijelo' u ovom slučaju je prvenstveno ministar uprave Arsen Bauk, koji je putem Facebooka već pojasnio kako su u odnosu na parlamentarne izbore u prosincu birački popisi nabujali za gotovo 300 tisuća. 'Broju birača u deset izbornih jedinica moraju se pribrojiti i birači iz 12. izborne jedinice, odnosno pripadnici nacionalnih manjina. Zbrajanjem dolazimo do razlike od 0,01 posto', pojasnio je Bauk.
Nova koalicijska vlada već do ovog ljeta namjerava usvojiti izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu građana, čime bi se stvorili uvjeti da se do sredine 2013. godine i datuma lokalnih izbora popisi birača koliko-toliko urede. Nije izrijekom rečeno, no očekivani efekt je jasan: ukupni broj birača teško će se radikalno smanjiti, jer će svi državljani zadržati pravo glasa, no izmijenit će se omjer birača na popisima u Hrvatskoj i izvan nje. Konkretno, može se očekivati povećanje broja glasača u inozemstvu i smanjenje unutar Hrvatske, čime bi na lokalnim izborima glasovali samo građani koji u njoj doista i žive.
HDZ-ova vlada već je pripremila izmjene zakona, no nije dovršila proceduru. Po njima, policija dobiva ovlaštenje izbrisati iz evidencije o prebivalištu osobe 'koje su dale lažne podatke, koje imaju prebivalište u drugoj državi ili koje su trajno iselile iz Republike Hrvatske'. Ministar Bauk za tportal potvrdio je namjere Milanovićeve vlade, uz ogradu da će nositelj ovih izmjena biti Ministarstvo unutarnjih poslova.
'Na popisu koji se vodi u Hrvatskoj imamo velik broj građana koji žive u inozemstvu, no prijavili su prebivalište iz različitih razloga: zbog beneficija koje im omogućuju zakoni, zbog toga što su na privremenom radu u inozemstvu, ali ondje nemaju prijavljeno prebivalište, ali tu su i oni koji su se prijavili na osnovi mjesta rođenja sebe ili roditelja. Kod izmjena zakona postupat će se oprezno, no red se mora uvesti', kazao nam je Bauk.
Po njegovom mišljenju, samo prebivalište ne bi trebalo biti jedina osnova za stjecanje materijalnih prava u Hrvatskoj, pogotovo stoga jer su odlukom Ustavnog suda iz 2000. godine uvjeti za njegovo stjecanje poprilično liberalizirani.
Drugim riječima, može se očekivati brisanje brojnih birača iz susjednih država koji su prijavljeni u Hrvatskoj, prije svega iz Bosne i Hercegovine, no to ne znači da će oni izgubiti i zdravstvenu zaštitu ili pravo na školovanje.
