'Prvi zahtjev jest i najveći i jedini je od ta tri koji se odnosi isključivo na kredite u švicarskim francima. Druga dva zahtjeva odnose se na sve vrste kredita – i na dužnike u eurima i u kunama. Kad je zakon o osobnom bankrotu u pitanju, mislim da već postoji konsenzus da se što prije donese, ali se iz nekog razloga oteže. Bilo bi jako važno, s obzirom na cjelokupnu situaciju i ovrhe, da se to učini što prije', rekla je Petra Rodik, predstavnica Udruge Franak.

Prva dva zahtjeva koja su nakon medijske konferencije predali predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki već su bez objašnjenja odbijena, dok se o osobnom bankrotu još uvijek raspravlja. No dio zahtjeva iz peticije, navode u toj udruzi, može se riješiti već na tekućoj sjednici Sabora. Već je predložen amandman na Zakon o kreditnim institucijama i, ako ga se prihvati, pojašnjavaju, bit će prihvaćen njihov drugi zahtjev.

'Ako ministar Linić i saborski zastupnici prihvate taj naš amandman, riješit će i dio zahtjeva iz naše peticije', rekao je Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak.

Osim te mjere, ukazuju na to da je nužno promijeniti Zakon o potrošačkom kreditiranju, čime bi se kamatna stopa u postojećim kreditima regulirala tako što bi se dovela u vezu s početnom kamatnom stopom.

'Na temelju početne kamatne stope i parametara koji su vrijedili u vrijeme kad su krediti podizani odredila bi se fiksna marža. To je jedini način da se stvar pošteno riješi, a ono što neke banke sada pokušavaju je nezakonito i nije u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima', pojasnio je Aleksić.

Zahtjevi koje su predali odnose se kako na buduće, tako i na postojeće korisnike kredita, pogotovo dugoročnih i stambenih kredita. U suprotnom bi došlo do diskriminacije, upozoravaju.

Prikupili su 15.000 potpisa na svoju peticiju, uglavnom putem interneta. Nakon Hrvatskog sabora peticiju su predali i u Vladi, a na kraju i viceguverneru HNB-a Tomislavu Presečanu.