Zbog Zakona o kriznom porezu, tj. zbog 22 tisuće zahtjeva za ocjenu ustavnosti tog Zakona, na Ustavnom Sudu radi se prekovremeno, vikendom, a angažirani su i studenti kako bi obavljali jednostavnije poslove
Iz Ustavnog suda, točnu brojku ne mogu kazati, jer se neprekidno unose novi zahtjevi, ali računaju da ih je oko 22 tisuće. O kolikoj je brojci riječ, vidi se ako je se usporedi s prosječnim godišnjim prilivom predmeta Ustavnom sudu prije pojave harača, a koji iznosi oko sedam tisuća. Toliki broj zahtjeva sada Ustavni sud zaprimi u dan i pol.
Ustavni je sud zahtjeve započeo zaprimati 16. rujna i svakim ih je danom sve više i više. Posljednjih dana priljev se stabilizirao na oko četiri do šest poštanskih vreća dnevno, plus zahtjevi koje ljudi osobno donesu. U svakoj je poštanskoj vreći otprilike tisuću zahtjeva, pa na Ustavnom sud računaju da trenutačno zaprimaju pet do pet i pol tisuća zahtjeva za ocjenu ustavnosti harača dnevno.
Osim toga, ima slučajeva da se u pojedinoj pravnoj osobi više ljudi odluči podnijeti zahtjev, pa su zabilježeni slučajevi i da iz pojedine tvrtke donesu i Ustavnom sudu predaju stotinjak zahtjeva. Jasno je da toliko veliki broj slučajeva Ustavni sud ne može obraditi u jednom danu. Da bi sud bio što ažurniji, radi se i prekovremeno, predmeti se unose i vikendom, a za jednostavnije tehničke poslove, poput otvaranja koverti i sličnoga, angažirani su uz pomoć Studentskog servisa i studenti.
Razlog za navalu na Ustavni sud može se kriti i u izjavi predsjednice toga Suda Jasne Omejec koja je izjavila da će u slučaju da Zakon bude ocijenjen neustavnim pravo na naknadu, odnosno povrat ubranog poreza tim Zakonom, imati samo oni koji su podnijeli zahtjev za ocjenom ustavnosti.
S druge, pak, strane, poznati odvjetnik Veljko Miljević javno je tumačio da će, u slučaju da Zakon bude ocijenjen neustavnim, ustvrdio da će pravo na povrat imati svi, bez obzira na to jesu li podnijeli zahtjev Ustavnom sudu ili nisu, piše Novi List.