Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, uputila je u petak pismo ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek u kojem traži da Ministarstvo razmotri drugačiji model imenovanja upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac, kako bi djelatnici bili zaštićeni od pokušaja cenzuriranja
"Tražimo da Ministarstvo kulture i medija razmotri drugačiji model imenovanja upravnog vijeća, kako bi djelatnici Spomen područja dobili zasluženu podršku i nastavili istraživanja i brigu za nasljeđe, bez tereta politizacije i pokušaja cenzuriranja", stoji u pismu Documente.
Pismo je upućeno dva dana nakon što je ravnatelj Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković podnio ostavku. Premda je povod ostavke bio članak objavljen na stranici CroFacta, u Documenti smatraju da je Pejaković već dulje vrijeme izložen pokušajima cenzuriranja i nametanja interpretacije prošlosti s kojom se nitko od kustosa Spomen područja ne slaže.
vezane vijesti
"Razočarani smo izostankom snažnije podrške od strane predsjednice upravnog vijeća. Zbog njene reakcije i izostanka podrške timu pod stalnim pritiskom, predlažemo razmatranje drugačijeg načina upravljanja institucijom", obrazložila je Documenta.
Pejaković je i prije podnošenja ostavke, u intervjuu za Jutarnji list, upozorio na razlike u određenim tumačenjima povijesnih događaja koje se odnose na ustaški logor Jasenovac i razdoblje NDH, posebno što se tiče masovnih zločina počinjenih nad Srbima, odnosno korištenja pravnog pojma genocid u tom kontekstu, prenosi Documenta.
Spomenute razlike u tumačenju vidljive su u tekstu koji se nalazi na pločama postavljenima prošle godine na samom ulasku u Spomen područje. Tekst je potpisan od strane hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust. Ono što je u njemu sporno, ističe Documenta, jest to što se u njemu ne spominju ni Holokaust, ni genocid nad Srbima, ni genocid nad Romima (Samudaripen). Sam tekst glasi ovako:
„Koncentracijski logor Jasenovac osnovale su u kolovozu 1941. vlasti NDH. Tijekom Drugog svjetskog rata Jasenovac je bio područje stradanja golemog broja ljudi, stratište Srba, Roma, Židova, Hrvata, pripadnika drugih naroda i mnogih drugih koji su se suprotstavili ustaškom režimu. Većina je patila zbog jednostavne činjenice što su pripadali drugoj nacionalnoj, vjerskoj ili etničkoj skupini, zbog ideje o superiornoj rasi ili drugačijeg političkog mišljenja".
Prema mišljenju Documente, gore navedeni tekst ublažava činjenice o stradanju, stoga ga nisu odobrili ni ravnatelj savjet Spomen područja Jasenovac. Unatoč tome, ploče su ipak postavljene na ulazu u Spomen područje.
Članovi Savjeta JUSP-a Jasenovac, među kojima ima predstavnika naroda žrtava, tražili su od Ministarstva kulture i medija imena recenzenata, za koje navodi da su utjecali na konačnu verziju teksta. Isti zahtjev ponovila je i Documenta.
"Tražimo da Ministarstvo kulture i medija objavi imena recenzenata teksta ploča u Spomen području Jasenovac, te umjesto pokušaja revizije dopusti da kustosi pripreme tekst u skladu s profesionalnim standardima", stoji u pismu.
Ostavkom Pejakovića, napominju u Documenti, Hrvatska ostaje bez doprinosa stručnjaka koji je zainteresiranima širom svijeta predstavljao manje poznate strane stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu.
"U javnosti ga prepoznajemo kao čovjeka s integritetom, posebno zbog načina na koji se suprotstavio polaganju vijenca s neprihvatljivim natpisom „Stradalima od '41 do '51“, navodi se u pismu Documente.
