Documenta od njih traži ulaganje u razvoj kulture pamćenja, istaknuvši kako istraživanje, povijesna interpretacija i obrazovanje trebaju utvrditi što točnije podatke o stradanju svih žrtava zlostavljanja i svih ubijenih, kako bi društvo bilo svjesno da su zločini počinjeni u ratu i poraću također dio našeg povijesnog nasljeđa.

Ono loše i nečovječno u tom nasljeđu treba jasno sagledati, kako bi se uvažilo patnje žrtava i spriječilo svako novo sustavno kršenje ljudskih prava. Tek tako se suočavanje s prošlošću može osloboditi onoga što i danas prevladava, a to je sukob ideologija, u kojem se vidi samo svoje žrtve.

Tako se može prevladati i crno-bijeli odnos spram povijesti, u kojem se odbacuje i pozitivno nasljeđe narodnooslobodilačke borbe i socijalističke modernizacije, koje je ugrađeno u temelje današnje političke zajednice, navodi se u priopćenju Documente.

Neprihvatljivim drže da na 76. godišnjicu dolaska prvih transporta logoraša u ustaški logor Jasenovac pozdrav "Za dom spremni" još uvijek stoji u neposrednoj blizini mjesta stradanja. Već drugu godinu zaredom sljednici židovskih žrtava holokausta, žrtava genocida nad Srbima i antifašisti ne dolaze na službene komemoracije u Spomen područje.

Istodobno, dok se glasno upozorava na zločine komunizma, o tim se zločinima ne vode istraživanja, ne objavljuje se provjerene i realne podatke, a jedno od simboličnih mjesta – kaznionice na Golom otoku i Grguru – prepušta se propadanju, upozorava Documenta.

Vlada i Hrvatski sabor ignoriraju upozorenja iz domaće i međunarodne javnosti i šutke očekuju preimenovanje još jednog trga maršala Tita, uz javnu retoriku koja ne odbacuje samo totalitarizam, nego i antifašizam i zalaganje za ravnopravnost i socijalnu pravdu.

Osnove Ustava brane sami građani

Državne institucije puštaju da izvorišne osnove Ustava Replike Hrvatske poput antifašizma i ZAVNOH-a brane sami građani, uz eventualnu tihu prisutnost policije i glasna ometanja "crnokošuljaša", kao na nedavnom obilježavanju ustanka u Srbu i komemoraciji za pobijene Srbe u Glini 1941., navodi Documenta.

Dok nositelji konzervativne revolucije i retradicionalizacije, inspirirani klerikalnim nacionalizmom nastoje smanjiti društvenu podršku idejama napretka, prosvjetiteljstva, slobode, ravnopravnosti, jednakosti i solidarnosti, Vlada propušta djelovati.

Kad zbog uzastopnih valova govora mržnje hrvatska javnost postupno prestaje biti autonomna sfera slobode svih građana i građanki, Vlada ne potiče uključivost, reformu obrazovanja i slobodu stvaranja već oslabljuje autonomne javne institucije (poput Hrvatskog audio vizualnog centra i drugih), pogoršavajući uvjete za sve medije, uključujući javne servise.

Dapače, linijom manjeg otpora i stalnim veličanjem rata i propuštanjem primjerenog pamćenja svih stradalih, doprinose stvaranju atmosfere izvanrednog stanja, u kojoj se premijer i predsjednica obraćaju javnosti iz Knina bez neposrednog kontakta s vlastitim glasačima, bojeći se neugodnih povika, ocjenjuju u Documenti.

Smatraju kako se na taj način smanjuje prostor za slobodu svake osobe i pluralnost stavova, a stvaraju se osnove za kontrolu stavova, mišljenja, percepcija i doživljaja javnosti, tipično za nedemokratske poretke. Stoga je pitanje hoće li i ova Vlada pridonijeti produbljavanju društvenih podjela kroz selektivno pamćenje "svojih" i zaborav "drugih" ili će smoći snage za nužan civilizacijski iskorak koji će nas približiti izgradnji povjerenja s pripadnicima danas napadanih manjina.

Vi ćete odlučiti hoće li mandat nove Vlade obilježiti više novih muzeja, poput memorijalnog centra "Lipa pamti", ili brisanja imena trgova i ulica s imenom zapovjednika partizana, stoji u otvorenom pismu Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Hrvatskom saboru i Vladi.