I dok u Hrvatskoj vlada opća histerija nakon najave da će se preimenovati Trg maršala Tita u Zagrebu, kažimo da pokojni jugoslavenski šef Josip Broz zvani Tito nije samo kod nas tema. U Sloveniji se o ulici s imenom bivšeg jugoslavenskog vlastodršca u Ljubljani očitovao čak i Ustavni sud, zabranivši je
Naime, najveća ulica u Ljubljani do 1991. godine zvala se Titova cesta, ali je s dolaskom demokratskih promjena preimenovana. Lijevo orijentirani ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković je 2009. vjerujući da Tito u slovenskom glavnom gradu zaslužuje počast, jednu novu ulicu gradskom odlukom proglasio Titovom ulicom.
No uslijedila je ustavna tužba demokršćanske stranke Nova Slovenija te je pravorijekom Ustavnog suda zabranjeno imenovanje novih ulica Titovim imenom. Također je zabranjeno i veličanje totalitarnih režima pa bi tako, recimo, preneseno na hrvatske okolnosti, zabranjeno bilo slavljenje Titova rođendana u Kumrovcu gdje se ističu simboli propale jugoslavenske države.
vezane vijesti
Dakle, slovenski Ustavni sud je presudio 2011. godine da je odluka Gradskog vijeća Ljubljane da se ulice u glavnom slovenskom gradu imenuje po komunističkom vođi, neustavna.
Sud je u svom očitovanju naveo da Titovo ime simbolizira totalitarni režim i da imenovanje ulice njegovim imenom objektivno znači veličanje tog režima.
Također su zaključili da je posrijedi kršenje ustavnog principa poštivanja ljudskog dostojanstva jer je Slovenija definirana kao ustavna demokracija, dakle kao zemlja u kojoj je moć vlasti ograničena ustavnim pravima, ljudskim pravima i temeljnim slobodama
Prema Ustavnom sudu Slovenije, sve odluke su neustavne kad simboliziraju vrijednosti koje nisu u skladu s temeljnim ustavnim vrijednostima što je slučaj kad se veličaju simboli totalitarnog jugoslavenskog režima.
U Sloveniji u kojoj je razvitak demokracije i slobodnog društva temeljen na poštivanju ljudskog dostojanstva, raskidom veza s bivšim sistemom bilo kakva institucionalna glorifikacija bivšeg totalitarnog komunističkog režima, utjelovljenog najviše u osobi Tita kao doživotnog predsjednika, nije ustavna.
No sud je naglasio da se slučaj ne odnosi na imena ulica sačuvana iz vremena starog sistema koje su dio povijesti.
U presudi je navedeno da svrha pregleda nije bila iznijeti presudu o Titu kao osobi s konkretnim djelima, kao ni povijesno valorizirati činjenice i okolnosti, nego evoluirati simboličku težinu njegova imena iz perspektive ustavnih načela. Osvrnuli su se i na prijepor koji je u Hrvatskoj važan, Titovu ulogu u antifašističkom pokretu i zasluge za oslobađanje teritorija od okupatora.
'Titovo ime ne simbolizira samo oslobođenje teritorija današnje Slovenije od fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu, nego i teške povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda, posebno u vremenu nakon Drugog svjetskog rata', naveo je u svojoj odluci Ustavni sud 2011. godine.
Nova Slovenija je tada pozdravila odluku izrazivši nadu da je riječ o prvom koraku prema priznanju da je Tito bio zločinac i da će mjesta u kojima još postoje Titove ulice i trgovi pokrenuti postupak preimenovanja.
Trgovi i ulice Titovo ime nose u još 12 mjesta u Sloveniji.
Predsjednik Ustavnog suda Slovenije Miroslav Mozetič je krajem 2016. godine za državnu novinsku agenciju izrazio nezadovoljstvo što se ne provodi u cijelosti duh odluke prema kojoj je svako veličanje komunističkog totalitarnog režima protuustavno.
Kao primjer je naveo da u nekim slovenskim javnim školama djecu još uvijek znaju odjenuti u 'Titove pionire', što je sporno jer se time odaje počast nekadašnjem režimu.
