Naime, u službenom registru Ministarstva pravde SAD-a (Department of Justice) postoji pet lobističkih kuća, predstavništava i inicijativa koji transparentno lobiraju za interes Republike Srpske u Washingtonu, dok za interese države BiH, barem sudeći po ovom registru, ne lobira nitko.

Kada u pretraživač registra ukucate 'Bosnia' dobijete spisak kompanija koje rade za interese RS!

Analiza fondacije Sunlight, nevladine organizacije koja digitalizira i procesuira podatke vlade, pokazuje da je od svih stranih vlada u 2009. godini RS bila treći najveći potrošač u lobiranju. Prema tom izvještaju, Kajmanski Otoci su bili na prvom mjestu te godine, trošeći 7,8 milijuna dolara, većinom na turizam. Ujedinjeni Arapski Emirati su na drugom mjestu po potrošnji od 5,3 milijuna, prvenstveno lobirajući za ekonomske interese. Republika Srpska je na trećem mjestu s preko 4,6 milijuna dolara, no Dodikova ulaganja u lobiste s godinama su rasla.

Treći potrošač u lobiranju

Jedna od Dodikovih lobističkih kuća je The Laurus Consulting Group, utjecajna kompanija za consulting u menadžmentu i odnosima među vladama, koja je 'specijalizirana za rješavanje strateških izazova'.

'Specijalizirani su za strateško planiranje, odnose među vladama, javnu diplomaciju, medijsku strategiju i razvoj biznisa', navodi se u podacima o ovoj kompaniji. Za Dodika rade od ožujka 2011. godine.

Na čelu ove konzultantske kuće je njen osnivač Oren Magnezy iz Izraela koji je od rujna 1999. do kolovoza 2008. godine bio jedan od ljudi iz najbližeg kruga bivšeg premijera Izraela Ariela Sharona, koji je na dužnosti bio od 2001. do 2006. godine kada je doživio srčani udar i pao u komu. Otada se Sharonov život održava uz pomoć aparata, a članovi njegove obitelji su izjavili da ponekad otvori oči.

Također, Magnezy je radio i za vladu Ehuda Olmerta, koji je prošle godine osuđen za korupciju. Oren Magnezy ima ogromno iskustvo u vrhu izraelskih vlasti i bio je na više važnih funkcija u kabinetu izraelskog premijera, uključujući i njegovo savjetovanje, posredništvo između premijera i Knesseta, radio je i na pitanjima Gaze i Zapadne obale, integraciji 'arapske manjine u izraelsko društvo'.

Dodikove veze s Izraelcima pojedini analitičari dovode u vezu s njegovim prijateljstvom s bivšim ministrom vanjskih poslova Izraela, vođom krajnje desnice Avigdorom Libermanom koji je dosada u više navrata privatno boravio u bosanskohercegovačkom entitetu RS. Liberman je obilazio prirodne ljepote BiH i igrao tenis, večerao u banjalučkim restoranima.

Dodik je prošle godine precizirao da se s Libermanom, što službeno, što neslužbeno, dosad sastao šest puta. Međutim, protiv Libermana je prošle godine u njegovoj zemlji podignuta optužnica koja ga tereti za prevaru, te su otad splasnule i veze dva dužnosnika. Dodik se posljednjih godina sastajao i s drugim najvišim dužnosnicima Izraela, pa i s predsjednikom Šimonom Peresom prilikom posjeta Izraelu 2012. godine i 2010. godine.

U kompaniji About Picard Kentz & Rowe iz Washingtona, koja također savjetuje Dodika, djeluju eksperti za međunarodno pravo, u međunarodnim tužbama i arbitraciji, međunarodnoj trgovini i investicijama, u zagovaranjima u ime klijenata, stranih vlada i međunarodnih organizacija, u vezi međunarodne politike i odnosima s Amerikom. Zastupaju kompanije pred sudovima u SAD-u i pred međunarodnim sudovima. Za interese Vlade RS lobiraju od svibnja 2009. godine. U prvoj polovini 2011. godine, Vlada RS je potrošila preko 1,7 milijuna dolara na kompaniju Picard Kentz i Rowe.

Treći Dodikov lobist je The Myrmidon Group, LLC, mala kompanija (osnovana 2007. godine) sa sjedištem u New Yorku i predstavništvom u Kijevu. Radi s investitorima i korporacijama koje pokušavaju ući na tržište u Ukrajini i Istočnoj Evropi. Također, savjetuju istočnoeuropske, odnosno ukrajinske kompanije koje pokušavaju ući na tržišta Sjeverne Amerike, Europe, Latinske Amerike, Bliskog istoka, Afrike. Imaju klijente iz Amerike, Italije, Velike Britanije, Kanade, Poljske i Ukrajine.

Vladu RS savjetuju po pitanjima investicija i o pristupu think-tank zajednici, analitičarima i medijima u SAD-u. Uz Dodika i Vladu RS su od kolovoza 2011. godine.

Adrian Karatnycky, osnivač i partner u ovoj kompaniji, bio je na čelu organizacije Freedom House, davao je savjete poljskom pokretu Solidarnost, radio s ukrajinskim reformistima, bio u vrhu prvog World Forum on Democracy (2000). Piše za Foreign Affairs, Washington Post, Newsweek, Wall Street Journal.

Tu je i Innovative Global Initiatives and Solutions, LLC, koji za Vladu RS radi od veljače 2012. godine.

Potrošeno skoro 13 milijuna dolara

Prema izvještajima Balkan Insighta, RS je samo 2010. potrošila skoro pet milijuna dolara u SAD-u, a ukupno skoro 13 milijuna, u periodu od 2007. do 2011. godine.

Od kolovoza ove godine u SAD-u djeluje i Predstavništvo RS u Washingtonu na čijem je čelu poznati analitičar, kolumnist beogradske Politike Obrad Kesić, koji se u ulozi analitičara pojavljivao i na CNN-u, BBC-u i drugim utjecajnim medijima.

On smatra da je RS u zadnjih šest ili sedam godina, vodeći koordiniranu akciju u Americi, već mnogo toga postigla. Govoreći o lobističkoj politici RS i njenim uspjesima, Kesić se vraća na prošlost i period od prije osam godina prije povratka Milorada Dodika na vlast.

'Situacija za Republiku Srpsku je bila vrlo teška u odnosu s visokim predstavnikom i s jednim dijelom međunarodne zajednice. Ja bih samo podsjetio na nekoliko činjenica. Tada je već bilo više nadležnosti prebačenih od Republike Srpske na nivo zajedničke države, a preko, po mom mišljenju, nelegalnih i nasilnih odluka visokih predstavnika. Tada se također govorilo o potrebi da se stvara BiH na osnovi veće centralizacije i jake države. Daytonski sporazum se mijenjao po volji visokog predstavnika i njegovih sponzora u međunarodnoj zajednici. Jednostavno, Republika Srpska se nalazila na rubu da izgubi skoro sve najvažnije nadležnosti koje joj je garantirao Daytonski sporazum. Tada Dodik kao predsjednik Vlade RS izgrađuje jednu novu odlučniju politiku koja je imala za cilj obranu vitalnih interesa RS, izgradnju boljih odnosa s međunarodnom zajednicom i stvaranje jednog boljeg i prihvatljivijeg okvira za RS u izgradnji zajedničke države s Federacijom', govori Kesić.

Kesić je objasnio kako je Dodik tada, a da bi postigao željeni cilj, izgradio kapacitet institucija RS i formirao jedan tim za utjecaj na međunarodnu zajednicu kako bi postavili 'novi pravac u tim odnosima za RS'.

'Što se tiče pitanja visokog predstavnika i pokušaja da se pravi više centralizirana država u BiH, on je organizirao lobiste, međunarodne advokate i druge međunarodne stručnjake, a uz to RS je počela otvarati svoja predstavništva u važnim centrima međunarodne ekonomije i politike. U tom kontekstu, onda kada pogledamo sadašnju situaciju, vidimo da u velikoj mjeri nitko više ne govori o budućnosti BiH na osnovi visoko centralizirane države. RS je uspjela zaustaviti prebacivanje nadležnosti na zajedničku državu i odnos s Europskom unijom, Amerikom i drugim važnim zemljama je stavljen na zdraviji temelj, gdje možda nema neke velike ljubavi, ali postoji zajednički interes i nešto što nije bilo ranije, a to je poštovanje i prihvaćanje interesa RS kao legitimnih i validnih od strane međunarodne zajednice. To govori, barem za mene, da je ta akcija RS bila uspješna', rekao je Kesić analizirajući uspjehe Dodikovih lobista u svijetu.

S druge strane, opozicija i dio medija optužuju Dodika da ne vide što je RS dobila lobiranjem, pitajući se gdje je novac i investicije koje dolaze od tih aktivnosti. Kazali su kako se boje da su to 'uzalud bačene pare'. Partija demokratskog progresa (PDP) ranije je tražila da se istraži kako je potrošeno više od 20 milijuna KM iz budžeta RS-a u posljednje četiri godine za tzv. lobiranje za interese RS-a u svijetu.

Vlada Republike Srpske samo je u prošloj godini potrošila oko dva i po milijuna eura na tajne ugovore za potrebe lobiranja. Entitetsko Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu suradnju potpisalo je dva takva ugovora sa stranim kompanijama koje, kako je navedeno, za potrebe Vlade vrše savjetovanje, zastupanje i pružanje konzultantskih usluga. Najviše novca je otišlo na lobiranje u Beogradu i Moskvi, potom slijede Bruxelles i Beč, a Dodikovoj vlasti važna destinacija bio je i Izrael.

Pojedini analitičari zamjeraju politici lobiranja iz RS jer se ona može tumačiti i nauštrb Bosne i Hercegovine. Ističu se njeni dijelovi, a na nivou države ne postoji zajednička politika, niti uopće politička volja kojom bi se promovirali pozitivni interesi Bosne i Hercegovine.

Bošnjačke svađe

Kesić se slaže s ocjenama da BiH trenutno nema efikasno lobiranje u svijetu 'kao što je jednom imala za vrijeme ratova'.

'U velikoj mjeri to je rezultat prvo i prvenstveno političke svađe između bošnjačkih stranaka i političkih lidera, gdje i ono lobiranje koje postoji, u suštini je lobirano za stranačke, osobne i parohijalne interese. Ipak, mislim da postoji i dalje određeni lobi preko bošnjačke zajednice na Zapadu, koja je efikasna i koja koristi jednu povoljnu atmosferu, koja je izrasla za vrijeme rata, gdje se Bošnjaci vide na Zapadu kao najveće žrtve i zbog toga se otvara veći pristup za bošnjačko lobiranje. Problem za Bošnjake se stvara u tome što se često interesi bošnjačke zajednice van BiH sukobljavaju s političkom realnosti ili političkim interesima političkih stranaka ili lidera u BiH. Što se tiče Hrvata, oni možda najmanje rade trenutno vezano za lobiranje, barem u Washingtonu, i zbog toga možda se trenutno i nalaze u najtežoj poziciji da objasne i obrane svoje vitalne interese u Washingtonu i EU', kazao je Kesić za AA.