Ni u slovenskoj ni u hrvatskoj politici ne postoji jedinstveno mišljenje u vezi s tzv. drugim Rehnovim prijedlogom koji će biti polazište za obnovu hrvatsko-slovenskih razgovora o granici, za usuglašavanje arbitražnog sporazuma bit će potrebno najmanje godinu dana, a za presudu arbitražnog suda i više godina, navodi u četvrtak slovenski list Dnevnik pozivajući se na pravne stručnjake.
Na pitanje lista može li granično pitanje s Hrvatskom biti riješeno do njena ulaska u Europsku uniju, kako u osnovi očekuje slovenska vlada, teško je odgovoriti jer je u pitanju previše nepoznanica, rekla je za Dnevnik Vasilika Sancin s ljubljanskog Pravnog fakulteta, savjetnica vlade za područje međunarodnog prava.
'Najprije bi morali znati kad će Hrvatska po ocjeni nadležnih institucija EU-a biti spremna za članstvo' rekla je Sancin. 'Sve ustanove EU-a i države članice moraju ocijeniti je li Hrvatska ispunila sve uvjete iz pregovaračkog procesa, a to ne ovisi samo od povlačenja slovenskih rezervi na blokirana poglavlja', dodala je.
Što se tiče arbitraže, ona tvrdi da iskustvo u međunarodnim sporovima pokazuje da arbitražni sud za odluku u prosjeku treba oko tri godine. No, postupak pred arbitražnim sudom počinje tek nakon što države, u ovom slučaju Slovenija i Hrvatska, zaključe i potvrde arbitražni sporazum. Arbitraža doduše može biti i brža, ali je teško vjerovati da bi mogla trajati manje od godinu dana nakon što bilateralni sporazum o arbitraži stupi na snagu, ocjena je slovenske stručnjakinje za međunarodno pravo.
Budući da je hrvatska strana priznala da je polazište za obnovu razgovora tzv. drugi Rehnov prijedlog, te s obzirom na to da o njemu i onome što znači ne postoji suglasnost političkih snaga ni u Zagrebu ni u Ljubljani, u razgovorima s hrvatskom stranom bit će potrebno mnogo usklađivanja, navodi list koji dodaje da oporba zbog obnove Rehnove inicijative izražava sumnje i u Ljubljani i u Zagrebu.
List navodi slovenske diplomatske izvore po kojima postoji mogućnost da se dogovor o arbitraži ubrza i donese do kraja ove godine, pri čemu će veliku ulogu imati švedsko predsjedništvo EU-a.
Pregovori Zagreba i Ljubljane vodit će se pod dirigentskom palicom švedskog predsjedništva, u njima će sudjelovati ministri vanjskih poslova dviju država, kao i predstavnik Europske komisije u novom sastavu, odnosno njen povjerenik za proširenje, piše list. Po pisanju lista, novi odnosno obnovljeni razgovori o načinu rješavanja graničnog pitanja će se voditi usporedno s hrvatskim pristupnim pregovorima i Slovenija zadržava sva prava punopravne članice EU-a, što joj raniji prijedlog koji je za rješenje spora prošle godine nudilo francusko predsjedništvo nije jamčio.
List također navodi da u Sloveniji postoji izvjesna suzdržanost u smislu da bi Hrvatska 'unatoč povratku za pregovarački stol' mogla odbiti razgovarati o drugom Rehnovu prijedlogu.
Sloveniju ne brine to što Rehnov prijedlog nije izravno spomenut u pismu što ga je švedskom predsjedništvu EU-a uputila hrvatska premijerka Jadranka Kosor, a niti špekulacije o mogućem odbijanju Zagreba, rekao je glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic, te dodao da Slovenija ima do sada najjača jamstva da će proces sklapanja arbitražnog sporazuma biti uspješno priveden kraju. Ona zemlja koja bi iz tog okvira pregovora izašla stavila bi na kocku svoj međunarodni ugled, ocijenio je Balažic, a prenosi ljubljanski Dnevnik.
