Ovogodišnji pad Hrvatske na listi globalne konkurentnosti za dva mjesta posljedica je neprovođenja strukturnih reformi ključnih za dugoročan održiv gospodarski razvoj, pokazuje izvješće Svjetskog gospodarskog foruma
U izvješću se ističe da su i nadalje jasno vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju u kojem je uočen pad za čak 24 pozicije.
Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora institucija (87.), zdravlja i osnovnog obrazovanja (60.), efikasnosti tržišta roba (105.) i tržišta rada (106.), razvoja financijskog tržišta (74.), poslovne sofisticiranosti (83.) i tehnološke spremnosti (44.) dok je zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (91.), inovativnosti (93.), veličine tržišta (79.), visokog obrazovanja (53.) i infrastrukture (44.).
'Hrvatska i dalje stagnira na svjetskoj ljestvici konkurentnosti. Srećom, u nekim indeksima uočljiv je napredak, primjerice u razvoju financijskog tržišta, poslovnoj sofisticiranosti i institucijama. Nažalost, izrazito je negativan trend u makroekonomskom okruženju i inovativnosti, što osjećamo u svakodnevnom poslovanju', naglašava Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Makroekonomist Ante Babić smatra da je ovogodišnji pad na ljestvici konkurentnosti za dva mjesta posljedica desetogodišnjeg neprovođenja reformi.
'Dok drugi idu naprijed, mi stojimo', komentirao je Babić činjenicu da je većina zemalja regije konkurentnija nego lani. Najviše je napredovala Makedonija, sa 73. skočivši na 63. mjesto. Srbija je napredovala sa 101. na 94. mjesto, Crna Gora je ostala na 67. mjestu, a Slovenija je pala sa 62. na 70. mjesto liste.
U izvješću WEF-a se ističe da za napredovanje Hrvatska mora jačati institucionalni okvir i početi provoditi mjere koje potiču tvrtke na inovacije.
Kada je riječ o poboljšanju inovativnosti, Babić se zalaže za horizontalne poticaje tvrtkama. 'Svatko tko izvozi i prijavi inovaciju trebao bi imati pravo na poticaj, a ne da se orijentiramo na određene sektore', smatra Babić.
Jedna od glavnih kočnica hrvatske konkurentnosti i dalje je slaba učinkovitost tržišta roba i usluga. 'Imamo prevelik utjecaj države u gospodarstvu, a na određenim tržištima još uvijek postoje monopoli', upozorava Babić.
