Macronov poziv nosi snažnu simboliku. Na toj globalno praćenoj ceremoniji Trump će biti u ulozi počasnog gosta, čime će istaknuti svoj povratak na svjetsku pozornicu šest tjedana prije početka svoga drugog predsjedničkog mandata. A taj bi se potez mogao protumačiti i kao Macronova žeja za očuvanjem francuske uloge kao ključnog mosta između Europe i SAD-a, i to u vremenu novih globalnih izazova i politički oslabljenih Njemačke i Velike Britanije.

Trumpov povratak na međunarodnu scenu dolazi u trenutku u kojem predsjednik Joe Biden prolazi kroz težak završetak svog mandata. Kritike na njegov račun eskalirale su nakon kontroverznog pomilovanja sina Huntera, što je izazvalo ogorčenje čak i u njegovoj stranci.

'Kad dajete obećanja javnosti, morate ih ispuniti', izjavio je demokratski senator Tim Kaine, a republikanac Mitt Romney pomilovanje je ocijenio 'strašnom odlukom koja ga je duboko razočarala'.

Biden je istovremeno krenuo na svoju posljednju značajnu međunarodnu turneju, posjetivši Angolu kako bi istaknuo američku predanost Africi u suparništvu s kineskim utjecajem. No dok on pokušava ostaviti trag u povijesti, Trumpov dolazak u Pariz privlači daleko veću pažnju, piše CNN.

Macron je vješt u održavanju odnosa s Trumpom. Tijekom njegova prvog mandata francuski predsjednik ga je osvojio velikodušnim prijemom na proslavi Dana Bastille, nakon čega je Trump poželio organizirati vojnu paradu u SAD-u.

No njihov odnos nije bio bez trzavica. Trump je s podsmijehom govorio o Macronovim pokušajima izgradnje europske vojske, ismijavao njegovu tadašnju nisku popularnost i javno podupirao njegove nacionalističke protivnike. Unatoč svemu, Macron se odlučio za još jedan diplomatski potez, pokušavajući pronaći zajednički jezik s nepredvidivim američkim vođom.

Trumpova nazočnost u Parizu dolazi u osjetljivom trenutku za Zapad. Europski lideri zabrinuti su da bi mogao dodatno destabilizirati NATO i odustati od potpore Ukrajini kako bi ugodio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Pojavile su se i bojazni da bi mogao ponovno zaprijetiti trgovinskim ratovima s EU-om.

Pad francuske vlade?

A sve to događa se dok Francuskoj prijeti pad vlade, što bi ostavilo politički vakuum u srcu Europe, s Njemačkom također u izbornom režimu, tjednima uoči ponovnog ulaska novoizabranog američkog predsjednika Trumpa u Bijelu kuću. Francuski zastupnici glasat će u srijedu o povjerenju vladi, što će gotovo sigurno značiti pad krhke vladajuće koalicije premijera Michela Barniera, produbljujući političku krizu u drugom najvećem gospodarstvu eurozone.

Nakon tjedana napetosti politička kriza došla je do vrhunca kada je Barnier rekao da će pokušati progurati dio proračuna koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz parlament bez glasanja jer nije uspio dobiti podršku desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN). Barnierova koalicija i tabor Marine Le Pen, koji podupiru manjinsku koaliciju, krivili su jedni druge za to.

U televizijskom intervjuu u utorak navečer Barnier je rekao da ostaje otvoren za pregovore o proračunu s krajnje desnim RN-om Le Pen i drugim strankama.