Jedno od prvih pitanja bilo je vezano uz gospodarski rast, odnosno kada ćemo konačno dočekati gospodarski rast koji će omogućiti povećanje plaća. 'To ovisi o gospodarskom rastu. Bez gospodarskog rasta nema stabilnije kreditne pozicije. Ne znači puko zaduživanje bez potrošnje. Kad počnemo rasti, počet će rasti i plaće. Bez toga, na žalost, nema. I to je zatvoreni krug. Za Hrvatsku je bitno prestati biti ovisna svaka tri mjeseca o ocjenama kreditnih agencija', kazao je Milanović, uvjeren da će do gospodarskog rasta doći do kraja godine.

Građane je zanimalo i kada će se vidjeti prvi konkretni koraci Vlade. 'Do kraja godine, kada ćemo krenuti s energetskim projektima poput Plomina 3. Kraj godine vrijeme je u kojem očekujemo konkretne rezultate, ali ne u rastu plaća ili životnog standarda. To nije realno', rekao je Milanović.

Građane je zanimalo i zašto je povećan PDV, zbog čega je došlo do rasta cijena. Milanović je pojasnio da je uz povećanje PDV-a išlo i rasterećenje gospodarstva. 'Osmislili smo cijeli niz olakšica gospodarstvu. Država se odrekla 2,5 milijardi kuna i ostavila ih u privatnom sektoru. Taj novac je negdje trebalo namaknuti i odlučili smo se za nepopularnu mjeru. Ovo je kombinacija progresivno-regresivnih mjera. Svjesni smo da povećanje PDV-a može dovesti do malog povećanja cijena, u nekim je segmentima to nebitno, stvar je balansa', izjavio je Milanović

>>> Integralni audio zapis premijerovih odgovora građanima

Vezano uz vanjsku politiku, Milanovića je jedan građanin upitao je li po njegovom mišljenju politika SDP-a BiH dobra za Hrvate u BiH. Premijer je komentar svoje sestrinske stranke izbjegao, no ponovio je da 'u BiH ne ide po glasove, nego po razgovor o fer statusu Hrvata'.

Građane je zanimalo i kada se misli riješiti problem biračkih popisa. 'Loše je da u popisima imate skoro jednako ljudi koliko ih u državi živi. To proizvodi osjećaj pravne nesigurnosti. Samo ako to promijenimo na simboličnoj razini, napravili smo nešto', rekao je Milanović

Upitan gdje je zapeo popis stanovništva, Milanović je rekao: 'To se i mi pitamo u Vladi. Nije normalno da nešto na čemu je stotine ljudi radilo prije nekoliko mjeseci nije objavljeno.' Poručio je kako će dodatne odgovore zatražiti i od Državnog zavoda za statistiku

Jedan građanin upitao je premijera Milanovića i kada se misli razvrgnuti štetan i protuustavan ugovor s Vatikanom. 'Taj ugovor ima nekih nedostataka, ali dugoročni odnosi se baziraju na povjerenju. Podsjećam vas i da se Crkva prošle godine odrekla 50 milijuna kuna. Mogla je i država od njih zatražiti i reći da nema novca, ali su čelnici Katoličke crkve sami došli i rekli da im ne treba taj novac. Zbog toga su napadi na Crkvu kod izrade proračuna bili pretjerani, jer se Crkva prije godinu dana odrekla 17 posto novca koji dobiva iz proračuna. Osim toga, nije loše da hrvatska država pomaže najveću vjersku zajednicu u državi. To su naši građani i velika većina su katolici. To se može shvatiti kao udruživanje, i ako Vlada financira svašta, ne vidim problem da financira Katoličku crkvu. Dok sam ja premijer, taj novac, tih 250 milijuna kuna će ići iz proračuna, no s druge strane to je i javni novac. Vidim potrebu da ondje gdje ide proračunski novac, ide i revizija', zaključio je Milanović

Na pitanje hoće li Vlada u sljedeće četiri godine ozakoniti istospolne civilne zajednice ili čak brakove, Milanović nije konkretno odgovorio, ali je podsjetio na vrijeme Račanove vlade, kada su tom dijelu zajednice dana neka prava. 'Davanjem sutra konkretnijih i većih prava, možda ne istih, nikome se ne oduzimaju prava, ali s većeg civilnopravnog uporišta znači da se jednom krugu ljudi daje određena veća pravna sigurnost. Nitko nije gej, nitko nije homoseksualac da bi nekome pakostio, već jer je takav ili takva i to je elementarna ljudska empatija i pristojnost', rekao je Milanović.

Građane je zanimalo i zašto se najavljuje prodaja državnih poduzeća koja posluju dobro. 'Nema rasprodaje strateških resursa, ono što imaš jednom i nikad više, to može ići u koncesiju, ali ne u prodaju. To su šume, vode, Janaf, ACI-jeve marine. Što se Petrokemije tiče, budimo realni. Treba puno ulaganja u ekologiju da bi se tvrtka razvijala i dobro je da u priču uđu strani partneri', rekao je Milanović, no naglasio je da u slučaju Petrokemije Vlada nije donijela nikakvu odluku.

Jedan građanin od premijera je i konkretno zatražio da mu nabroji tri projekta koji će se ostvariti u sljedeće dvije godine.

'Željeznice i energetika. Hrvatskoj treba suvremeni željeznički koridor koji će od Rijeke prema sjeveru voditi modernu željeznicu. Kao u vrijeme Račana, osnovat ćemo povjerenstvo kako bismo gledali kako se i što razvija i to ćemo napraviti prije nego što je prošla (Račanova, op. a.) vlada napravila isto za autoceste. To neće biti gotovo za dvije godine jer košta milijarde. Drugi projekt - dokumentacija je gotova i možemo krenuti s projektom Plomin 3 do kraja godine. To su dvije stvari, to nije dovoljno, ali je početak', rekao je Milanović

Na pitanje što znače dva mjeseca koje si je Vlada uzela za privatizaciju brodogradilišta, Milanović je rekao: 'Odluka nije bila laka, na neki način bila je iznuđena, ali ipak promišljena. Odluka tako omogućava da u Kraljevici bez posla ostavlja oko stotinu ljudi, a mi se nadamo da do toga neće doći. Ako dođe, ja ću biti odgovoran u njihovim očima. To se u Rijeci ne smije dogoditi. Isto vrijedi i za Brodotrogir.'

Upitan hoće li doći do ukidanja lipanjskih blagdana poput Dana antifašističke borbe koji se slavi 22. lipnja, Milanović je kazao da je ta tema bila otvorena prije nekoliko mjeseci, no da sada trenutno nema odgovor na to.

Građane je zanimalo i kako se premijer misli obračunati s korupcijom i zapošljavanjima preko političkih veza u javnim poduzećima te kako obrazlaže odluku Vlade da ministri sjede u nadzornim odborima državnih poduzeća. Milanović je to pitanje iskoristio kako bi progovorio o imenovanjima u HAC-u bez natječaja, ali i o namjeri postavljanja Radimira Čačića i Slavka Linića u Nadzorni odbor INA-e.

'U HAC-u zakon nije prekršen, ali je prekršena vrijednosna norma da kod zapošljavanja mora prevladati norma javnog natječaja. Kod više razine uprava ima pravo birati svoje suradnike jer su to osobe od njihovog najbližeg povjerenja, a niža razina poput pripravnika i radnika na naplatnim kućicama mora se birati putem javnih natječaja. Nadzorni odbor INA-e - nikad se neću odreći prava da hrvatska država ima najviše predstavnike u nadzornim tijelima važnih korporacija. Kada je u pitanju INA, motivi su jasni, ministri predstavljaju manjinskog vlasnika i mogućnost zlouporabe je nemoguća. Imaju političku, ali ne politikantsku ulogu, ali toga prava se nikada nećemo odreći', rekao je Milanović, a pritom se pozvao i na praksu Njemačke i nekih drugih zemalja.