Stambena kriza u Europi nastajala je desetljećima, a osjeća se od Nizozemske do Portugala, od Grčke do Njemačke i Britanije. Cijene i stanarine su porasle, dostupnost i priuštivost su pale, a stanovanje je postalo političko pitanje, piše Guardian.

Između 2010. i 2022. cijene nekretnina u 27-članom bloku porasle su za 47 posto, pokazuje izvješće Eurostata iz 2023. U nekim su se zemljama cijene gotovo utrostručile: Estonija je zabilježila rast od 192 posto. Samo u dvije države članice, Italiji i Cipru, zabilježen je pad.

Porasle su i najamnine

Najamnine su u međuvremenu porasle u prosjeku za 18 posto u istom razdoblju, povećavajući se u svakoj pojedinoj državi članici EU-a osim u Grčkoj (gdje su porasle za 37 posto od 2018.). Neka od najvećih povećanja zabilježena su u baltičkoj državi Litvi, za 144 posto, i Irskoj, za 84 posto.

Kao posljedica toga, udio kućanstava čiji ukupni troškovi stanovanja čine 40 posto ili više njihovog raspoloživog dohotka – a koji je kreatorima politika poznat kao stopa preopterećenosti troškovima stanovanja - stalno raste.

U Njemačkoj, u kojoj nešto više od polovice stanovništva živi u iznajmljenom smještaju, savezni ured za statistiku je prošle godine izračunao da jedno od pet kućanstava troši najmanje dvije petine svog neto prihoda na stanarinu.

Samo Njemačkoj trenutno nedostaje više od 800.000 stanova, procijenio je državni ured za statistiku, a ta brojka stalno raste. U međuvremenu više od 9,5 milijuna ljudi, često samohranih roditelja i njihove djece, živi u skučenim uvjetima.

Socijalne stanove teško je dočekati

U mnogim gradovima EU-a na socijalne stanove čeka se 10 ili više godina; parovi u zemljama poput Nizozemske, kojoj nedostaje oko 400.000 domova, odgađaju važne životne događaje poput osnivanja obitelji ili su prisiljeni živjeti zajedno nakon rastave.

Kupiti vlastitu nekretninu postalo je eksponencijalno teže. Prema izvješću Eurofounda, agencije za socijalnu politiku EU-a, prošle godine vlasništvo nad kućama smanjilo se u cijelom bloku za tri postotna boda ili više u nekim zemljama.

U Irskoj je prosječna dob kupaca sada 39 godina, u usporedbi s 35 godina 2010. A generacija Z napušta obiteljski dom kasnije od svojih prethodnika: između 2007. i 2019. dob u kojoj je najmanje 50 posto mladih Europljana živjelo samostalno porasla je s 26 na 28 godina.

Nije iznenađujuće to da je stambeno pitanje među glavnim brigama ljudi, osobito mladih. Anketa Eurobarometra iz 2022. pokazala je da je za više od 20 posto osoba u dobi od 25 do 34 godine u više od trećine država članica EU-a stanovanje jedna od dvije najveće brige, a u Irskoj se taj postotak penje na 40 posto.