Mrčelu njegovi kolege ocjenjuju kao najboljeg kandidata jer njegov životopis 'daje dovoljna jamstva da bi kandidat uspješno obnašao dužnost predsjednika Vrhovnog suda'.

'Riječ je o sucu koji je čitav radni vijek proveo u sudstvu, prošao je sve razine sudovanja...', kažu suci Vrhovnog suda u zaključku o Mrčeli. Ističu dobru komunikaciju s kolegama na Vrhovnom sudu, njegovo stjecanje akademskih zvanja i pedagoški rad, njegovo međunarodno djelovanje u Vijeću Europe... Pohvalili su i njegov program jer se ističe 'brojnim kvalitetama i prednostima u odnosu na programe drugih kandidata'.

Za Dobronića pak kažu da se 'bavio uskim segmentom trgovačkog prava te da u usporedbi s drugim kandidatima nema potrebnu širinu poznavanja svih izazova s kojima se suočavaju suci', kao i da nema iskustva u rukovođenju.

Posebno su istaknuli da Dobronić u 'posljednjih nekoliko godina nije ostvarivao rezultate rada predviđeno normama', pa je pitanje kako bi onda od kolega sudaca imao kredibilitet tražiti ispunjavanje normi.

Kažu i da Dobronić obezvrjeđuje propisane norme. Što se tiče programa, napominju da ne 'daje bilo koju ideju kako postići bolju učinkovitost sudbene vlasti' i smatraju da ono što je predao kao program uopće ne predstavlja program rada. 'Suprotno tome, kandidat iznosi preporuke kako bi sudovi trebali suditi u nekim, vrlo uskim trgovačkim stvarima, a to je ono što predsjednik suda ne smije raditi', ističu.

Podsjetimo, Vrhovni sud izvijestio je da su na Općoj sjednici, koju čine svi suci najvišeg suda, razmatrani programi i životopisi kandidata za predsjednika Vrhovnoga suda, a sjednici je prisustvovao 31 sudac.

Mrčelu je podržalo 29 sudaca, a Dobronića četiri suca. Ostali kandidati nisu podržani. Dva suca nisu podržala nijednog kandidata, priopćio je Vrhovni sud.

Na treći javni poziv za predsjednika najvišeg suda, koji je istekao 6. kolovoza, uz suca Trgovačkog suda u Zagrebu Radoslava Dobronića i suca Vrhovnog suda Marina Mrčele, koji trenutno obnaša i dužnost predsjednika, prijavili su se zagrebački odvjetnik Šime Savić, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Petö Kujundžić te Daniela Mejer, čija prijava nije ispunjavala uvjete javnog poziva.

Predsjednik Milanović još je sredinom kolovoza rekao da je Dobronić, poznat po presudi protiv banaka u slučaju Franak, njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da je relativno poznat, da nije njegov prijatelj, ali da je pratio njegov rad.

Premijer Andrej Plenković rekao je ranije da HDZ i parlamentarna većina nisu a priori protiv bilo kojeg kandidata. Najavio je da će vidjeti programe, ali i što će o kandidatima reći Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe.

Taj bi odbor, čije mišljenje o kandidatu također nije obvezujuće za predsjednika RH kao predlagatelja čelne osobe Vrhovnog suda, trebao zasjedati idućeg tjedna.

Hrvatski sabor je krajem lipnja s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih odbio prijedlog predsjednika Milanovića da se predsjednicom Vrhovnog suda imenuje profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević.

Đurđević te još troje kandidata za čelnu osobu najvišeg suda početkom lipnja većinom glasova nije podržao ni saborski Odbor za pravosuđe nakon što su kandidati iz drugog javnog poziva pred njim predstavili svoje programe i odgovarali na pitanja, kao ni Opća sjednica Vrhovnog suda.

Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je 20. srpnja istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Mrčela. Najviši sud tada je poručio da nema ustavne krize te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuju Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.

Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pokreće DSV objavom javnog poziva, nakon čega DSV dostavlja zaprimljene prijave kandidata Uredu predsjednika RH koji o kandidatima traži mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.

Predsjednik najvišeg suda bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.