Čak 13 od 14 najtoplijih godina otkada postoje mjerenja zabilježeno je u 21. stoljeću, a svako od posljednja tri desetljeća bilo je toplije od prethodnog, pokazao je novi dokument Ujedinjenih naroda
U svojem godišnjem klimatskom izvješću Svjetska meteorološka organizacija (SZO) objavila je da se nastavlja globalno zagrijavanje, da je prošla godina bila najtoplija ikada u Australiji te da ekstremno vrijeme poput poplava i suša postaje sve učestalije i sve izraženije.
Michel Jarraud, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (SMO), rekao je povodom 23. ožujka, Svjetskog meteorološkog dana, u Ženevi da je 2013. godina globalno bila šesta najtoplija otkada postoje mjerenja.
Predstavljajući UN-ov dokument na HTV-u, glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula upozorio je da je vrlo velika vjerojatnost da će ovo ljeto biti iznadprosječno toplo te da će se ponoviti ekstremno visoka temperatura u duljem razdoblju.
'Toplinski valovi odnose jako puno žrtava u posljednjih 20-ak godina i na tome treba poraditi', rekao je Vakula.
Nema usporavanja globalnog zatopljenja
'Nema zastoja u globalnom zatopljenju', rekao je Jarraud u Ženevi. 'Zagrijavanje oceana je ubrzano, čak i na velikim dubinama. Više od 90 posto viška energije, zarobljene stakleničkim plinovima, pohranjeno je u oceanima. Razine tih plinova su na rekordnim razinama, što znači da će se naša atmosfera i oceani još stoljećima zagrijavati. Sa zakonima fizike ne može se pregovarati', upozorio je.
Šef SMO-a ističe kako mjerenja pokazuju da je prosječna globalna temperatura zemlje i površine oceana u 2013. godini iznosila 14,5°C, što je za 0,50°C više od službenog klimatološkog prosjeka iz razdoblja od 1961. do 1990. te čak 0,03°C više od prosjeka prvog desetljeća 21. stoljeća koje se smatra najtoplijim otkada postoje mjerenja.
Prošla godina bila je jedna od najtoplijih na južnoj polutki – najtoplija u Australiji, druga najtoplija u Argentini te treća najtoplija na Novom Zelandu.
Površina arktičkog ledenog pokrova bila je šesta najmanja ikada. Pritom treba znati da se svih sedam godina s minimalnim pokrovom zaredalo u posljednjih sedam godina od 2007. do danas.
Faktor čovjek
Jarraud je rekao da prirodni fenomeni poput vulkana, El Ninoa i La Niñae utječu na klimu i temperaturu te na pojavu nepogoda poput suša i poplava.
'No mnogi od ekstremnih događaja u 2013. bili su u skladu s posljedicama koje bismo očekivali kao rezultat ljudskog utjecaja na klimatske promjene. Vidjeli smo obilnije oborine, jače vrućine i veće štete od olujnih udara vjetra i obalnih poplava, koje su rezultat porasta razine mora – jedan od tragičnih primjera je i tajfun Haiyan koji je poharao Filipine', objasnio je Jarraud.
Ekstremi u Europi i svijetu
S globalnim zagrijavanjem sve učestaliji i sve intenzivniji postaju i vremenski ekstremi. Godinu 2013. obilježio je cijeli niz ekstremnih vremenskih događaja među kojima se posebno ističu:
Tajfun Haiyan, jedna od najsnažnijih oluja, uništio je dijelove Filipina.
Sjeveroistok Islanda imao je najtopliji siječanj i veljaču, a najhladniji svibanj sa samo -21,7°C.
U Alpama je zima 2012/13. bila najhladnija u posljednjih 40 godina.
Dosad neviđen snijeg pao je u Izraelu, Jordanu, Siriji i Egiptu. U Kairu je pao prvi put u 112 godina. Prodor hladnog zraka uzrokovao je u Shoubaku, u Jordanu, najnižu temperaturu ikada izmjerenu u toj zemlji, -16°C.
Ljeto je u Europi bilo iznimno vruće. U kolovozu je u Austriji izmjeren nacionalni rekord – čak 40,5°C - a u Bratislavi je 8. kolovoza zabilježen novi rekord u povijesti mjerenja – čak 39,4°C.
Ekstremne količine oborine uzrokovale su velike poplave u Alpama, posebice u Austriji, Češkoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Poljskoj.
Zabilježena je najveća suša na sjeverozapadu Brazila u posljednjih 50 godina, a jake suše vladale su i u Angoli, Bocvani te Namibiji.
Obilne monsunske kiše uzrokovale su velike poplave na granici Indije i Nepala.
Poplave su također zabilježene na sjeveroistoku Kine, istočnog dijela Rusije, u Sudanu i Somaliji.
Zabilježen je najširi ikada viđeni tornado u El Renou u Oklahomi.
UN-ov klimatski panel (IPCC) sljedeći bi tjedan trebao objaviti drugi dio svojeg izvješća o klimatskim promjenama. Očekuje se da će znanstvenici u njemu upozoriti da će toplinski valovi ugroziti proizvodnju hrane te da će porast temperatura nastaviti ugrožavati prirodu.
