Treba ujednačiti te kontrole, ali i uvesti stroži monitornig i tražiti da proizvodi iz drugih država zadovolje iste standarde koje moraju zadovoljiti i hrvatski, rekla je Marijana Petir (NZ) u raspravi o izmjenama zakona o veterinarstvu i službenim kontrolama koje se tiču hrane i hrane za životinje, te zdravlja bilja.

Smatra da Hrvatska treba iskoristiti sve alate kako bi kontrolirala i na carini zaustavila sve pošiljke nesukladne hrane, da prekršitelje treba oštro kazniti. Iznijela je i podatke za 2019. po kojima je svaki peti kontrolirani proizvod bio nesukladan, prednjače ekstra djevičansko maslinovo ulje, med, mljeveno meso.

Andreja Marić (SDP) pita se jedemo li stvarno zdravu hranu, navodeći podatak da je od početka godine do 20. travnja pregledano 40 pošiljki mladog krumpira iz Egipta, a uzeto samo 10 uzoraka. Krumpir putuje tri do četiri tjedna, a upućeni kažu da ne bi mogao putovati dulje od tjedan dana da nije tretiran, rekla je.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak odgovara kako se predloženim izmjenama sustav želi poboljšati, da se sve službene kontrole pošiljaka iz trećih zemalja odrađuju na nediskriminirajući način.

Inspektori su nam loše plaćeni

Bitno je da se na terenu provodi to što stavimo na papir, kaže Nikša Vukas (SDP), pa pita koliko imamo poljoprivrednih inspektora, kolike su im plaće i kakvi su im uvjeti rada? Inspektori, čije su plaće od šest do osam tisuća kuna, moraju kontrolirati poduzeće koje u bilanci ima milijardu kuna prometa godišnje, kaže.

Nezadovoljan pripajanjem inspekcija Državnom inspektoratu na čelu s Andrijom Mikulićem, kaže da po njegovim saznanjima Inspektorat do prije nekoliko mjeseci nije imao ni urudžbeni ured.

Ružicu Vukovac (DP) ljuti što je kod nas zabranjeno otkriti identitet prekršitelja, primjerice onih koji na police stavljaju neispravnu hranu, pa se nada da će kroz zakonske izmjene javnost moći znati u kojim su trgovačkim lancima otkriveni prekršaji.

Traži i da se dozvoli klanje svinja, ovaca, peradi i drugih životinja na gospodarstvu, pozivajući se na primjer Njemačke.

Vili Matula (ZLB) primjećuje kako Hrvatska, u odnosu na Njemačku ima iznimno velik broj laboratorija, za praćenje ostataka pesticida, čak 15, dok Njemačka vjeruju u svoja tri. Jednim od problema označava i činjenicu da se Ministarstvo poljoprivrede nikada nije potrudilo napraviti edukaciju da pripremi ljude na OPG-ovima za inspekciju, „da ta sirotinja ne plaća nemoguće kazne“.

Oporbeni zastupnici kritiziraju skraćivanje uvjeta za status ovlaštenog veterinara sa dvije godine na šest plus šest mjeseci pod nadzorom.

HDZ-ov Ljubomir Kolarek (HDZ) hvali predložene izmjene, smatra da se njima uspostavlja jednostavniji i sigurniji sustav kontrole hrane. Učinkovit nacionalni sustav kontrole hrane presudan je za zdravlje i sigurnost domaćeg stanovništva, ali i u međunarodnoj trgovini, kazao je zastupnik.