Vrijednost hrvatskog robnog izvoza lani je iznosila 111,35 milijardi kuna, što je 1,4 posto manje u odnosu na 2019., dok je uvoz dosegnuo 171,3 milijarde kuna ili 7,5 posto manje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Zahvaljujući znatno većem padu uvoza nego izvoza, vanjskotrgovinski deficit je u prošloj godini u odnosu na 2019. smanjen za 17,1 posto, na 59,9 milijardi kuna. Povoljniji omjer izvoza i uvoza rezultirao je i znatno višom pokrivenošću uvoza izvozom nego ranijih godina. Dok je 2019. pokrivenost uvoza izvozom iznosila tek 61 posto, lani je dosegnula 65 posto.

Smanjena uvozna ovisnost o hrani

Ukupni izvozni rezultati znatno su poboljšani u zadnjem tromjesečju ponajprije zahvaljujući većem izvozu strojeva i opreme, kemijskih proizvoda i električne energije. U okviru prerađivačke industrije, koja generira glavninu izvoza, najbolje rezultate na godišnjoj razini ostvarili su proizvođači papira i papirnih proizvoda (+5,3 posto), metalnih proizvoda (+3,9 posto) i električne opreme (+9 posto).

Rast izvoza od 2,4 posto (na 8,5 milijardi kuna) ostvarila je i najjača izvozna grana, prehrambena industrija. Kako je u isto vrijeme uvezeno hrane za 15 milijardi kuna, što je 6,5 posto manje nego 2019., osjetno je smanjena uvozna ovisnost u ovoj strateškoj grani. Tome je pridonio i rast proizvodnje i izvoza poljoprivrednih proizvoda. Zahvaljujući skoku izvoza od 23,3 posto i smanjenju uvoza od 4,5 posto, čak smo imali pozitivnu izvozno-uvoznu bilancu u segmentu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Koronakriza je najsnažnije utjecala na razmjenu naftnih proizvoda te se ona gotovo prepolovila - izvoz je pao za 43,4 posto (na 4 milijarde kuna), a uvoz za 44,9 posto (na 4,7 milijardi kuna). Snažan pad bilježi i vanjska trgovina motornim vozilima te ostalim prijevoznim sredstvima.

Najveći negativni utjecaj na bilancu robne razmjene imala je trgovina farmaceutskim proizvodima. Dok je izvoz pao za 1,1 posto (na 7,1 milijardu kuna), uvoz je porastao gotovo 24 posto (na 11,5 milijardi kuna).

Europska unija kao eldorado, potonuo izvoz na ex-Yu tržišta

Usprkos koronakrizi, hrvatski izvoznici uspjeli su prošle godine povećati izvoz na tržišta Europske unije za 0,4 posto (na 77,4 milijarde kuna). Slabiji rezultati ostvareni su na glavnim izvoznim tržištima – talijanskom (-11,8 posto), njemačkom (-3,3 posto) i slovenskom (-5,2 posto), ali je zato osjetno povećan izvoz u Mađarsku (+67 posto), Švedsku (+31,5 posto), Poljsku (+14,9 posto) i Rumunjsku (+13,8 posto).

Istodobno, izvoz u zemlje koje nisu članice EU-a pao je za 5,1 posto, na 33,9 milijardi kuna. Najviše je podbacio izvoz u Bosnu i Hercegovinu, ključno izvozno tržište izvan EU-a. Vrijednost izvoza u BiH smanjena je za čak 1,6 milijardi kuna, odnosno 15,7 posto. Značajan pad izvoza bilježimo i na važnim tržištima Crne Gore (-16,6 posto), Kine (-18,9 posto) i Egipta (-15,8 posto).

Izvoz u Srbiju, drugo najvažnije izvozno tržište izvan EU-a, zadržao se na istoj razini. Među značajnijim vanjskotrgovinskim partnerima, rast izvoza bilježimo na tržištima Turske (37,4 posto), Sjeverne Makedonije (16,5 posto), Švicarske (+10,8 posto), SAD-a (+9,5 posto) i Rusije (+5,5 posto).

Vrijednost uvezene robe lani je iz članica EU-a pala za 7,9 posto, na 137,3 milijarde kuna. Istodobno je vrijednost uvoza iz drugih zemalja pala za šest posto, na 34 milijarde kuna.

Nova generacija poduzetnika okrenuta izvozu

Unatoč pozitivnim trendovima nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska po relativnoj važnosti i strukturi robnog izvoza još uvijek znatno zaostaje za ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Omjer izvoza i BDP-a u proteklih osam godina povećao se s 20 posto na oko 25 posto dok najveći izvoznici u srednjoj i istočnoj Europi (Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska) imaju omjer robnog izvoza i BDP-a oko 80 posto, a tri baltičke države oko 50 posto.

Jaz između hrvatske i vodećih tranzicijskih izvoznika mogao bi se smanjivati ako se nastave neki pozitivni trendovi u strukturi izvoza. Nedavno objavljena analiza performansi izvoznih poduzeća, koju je proveo Domagoj Šelebaj iz HNB-a, pokazala je relativno povećanje udjela izvoznika i smanjenje koncentracije izvoza na velika poduzeća.

'Sve više raste važnost malih i srednjih izvoznika te su doveli do oporavka izvoza tijekom recesije, a njegovu rastu najviše pridonose i nakon ulaska u EU. Takva kretanja rezultirala su primjetnim smanjenjem koncentracije robnog izvoza iako nekolicina velikih izvoznika i nadalje ostvaruje glavninu njegove agregatne vrijednosti', zaključuje Šelebaj.

Na isto upućuje i analiza tportala o najvećim hrvatskim izvoznicima. Naime 2019. godine 1000 najvećih hrvatskih kompanija na inozemna tržišta plasiralo je roba i usluga u vrijednosti od 97,1 milijardu kuna, što je bilo za jedan posto manje nego godinu ranije. U isto vrijeme ukupan hrvatski izvoz rastao je po stopi od pet posto, što ukazuje na to da veliki izvoznici posustaju, a glavni pokretači izvoza postaju mali i srednji poduzetnici.

Doprinosom rastu izvoza nakon ulaska u EU posebno se izdvajaju poduzeća iz sjeverne Hrvatske, kao i ona koja su dominantno u stranom vlasništvu. Usto, najveći utjecaj na rast izvoza imaju mlada poduzeća, na izvoznom tržištu prisutna manje od pet godina. Osim što doprinose ekonomskoj stabilnosti, poduzeća okrenuta izvozu u pravilu su znatno produktivnija i profitabilnija, isplaćuju veće plaće te posluju uz niže jedinične troškove rada.