Prošle godine je 1000 najvećih hrvatskih kompanija na inozemna tržišta plasiralo roba i usluga u vrijednosti od 97,1 milijardu kuna, što je za jedan posto manje nego godinu prije. U isto vrijeme ukupan hrvatski izvoz rastao je po stopi od pet posto, što ukazuje na to da veliki izvoznici posustaju, a glavni pokretači izvoza postaju mali i srednji poduzetnici
Hrvatski poduzetnici i dalje relativno malo izvoze, tek 15 posto kompanija plasira svoje proizvode na inozemna tržišta. A riječ je o najpotentnijem dijelu hrvatskog gospodarstva, o čemu svjedoči činjenica da izvoznici ostvaruju tri četvrtine dobiti.
Najveći su nam vanjskotrgovinski partneri u 2019. bili Njemačka, Italija i Slovenija. Italija s udjelom od 14 posto ukupnog izvoza je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2019. u vrijednosti oko 16 milijardi kuna, što je ostalo na istoj razini kao i u 2018.
vezane vijesti
Deset vodećih izvoznih kompanija lani je povećalo izvozne rezultate za skromnih 2,84 posto. Vodeće mjesto zadržala je Ina s nešto više od osam milijardi kuna izvoza. Za razliku 2018., kada je Inin izvoz snažno porastao, lani je oslabio za 8,7 posto. Slabiji izvozni rezultati posljedica su nižih cijena nafte i plina.
Drugoplasirana je Pliva, kojoj prodaja u inozemstvu već drugu godinu stagnira na razini od tri milijarde kuna. Blag napredak (+2,2 posto) bilježi vodeća turistička kompanija Valamar Riviera, a najveći skok među prvih pet ostvarila je Petrokemija.
Kutinska tvornica gnojiva nakon sanacije i privatizacije doživjela je pravi preporod. Lani je Petrokemija ostvarila dobit od 140 milijuna kuna u usporedbi s 471 milijun kuna gubitka u 2018. Odličnom rezultatu pridonio je rast izvoza od 13,3 posto (na 1,38 milijardi kuna).
Austrijska tvrtka Boxmark Leather, najveći hrvatski tekstilac, drži visoku petu poziciju, ali iz godine u godinu ostvaruje slabije izvozne rezultate. Lani joj je izvoz potonuo 6,7 posto, a u odnosu na 2015. se prepolovio. Tvornicu koja u varaždinskoj slobodnoj zoni proizvodi kožne navlake za sjedala za osobna vozila pritišću i gubici, a oni su lani iznosili 13,5 milijuna kuna.
Na šesto mjesto najvećih izvoznika probio se HEP, kojemu je prodaja u inozemstvu uzletjela gotovo 22 posto, na 1,15 milijardi kuna. U godini prije koronakrize rast izvoza zabilježio je i Croatia Airlines zadržavši sedmu poziciju. Najveći skok ostvarila je kompanija generala Ivana Čermaka Crodux derivati dva izvezavši gotovo tri puta više robe nego godinu ranije i ušavši tako na velika vrata među vodeće izvoznike.
Na listu se probio i AD Plastik, najveći proizvođač auto dijelova, koji je lani imao rekordne rezultate s rastom izvoza od 17,3 posto. Više od milijardu kuna izvoza ostvario je i Ericsson Nikola Tesla, uz rast od 5,9 posto.
Među vodećim hrvatskim izvoznicima kriju se i najveći uvoznici. Naime četiri od 10 kompanija s liste top 10 izvoznika nalaze se i na listi top 10 uvoznika. Prednjači Ina s uvozom od čak 13,6 milijardi kuna, 5,5 milijardi kuna više nego što izvozi. Među velikim uvoznicima su i HEP (3,9 milijardi kuna), Crodux derivati dva (2,8 milijardi kuna) te Pliva (2 milijarde kuna).
Najveći neto izvoznik je Valamar Riviera s pozitivnom bilancom u visini od 1,6 milijardi kuna, a slijedi Croatia Airlines s plusom od 1,1 milijardu kuna. Višak od milijardu kuna izvoza ostvaruje još jedino Petrokemija.
Treba naglasiti da su u analizi korišteni podaci iz nekonsolidiranih financijskih izvješća kojima raspolaže Fina pa se među najvećim izvoznicima nisu našle neke od velikih grupacija koje na konsolidiranoj razini ostvaruju više od milijardu kuna prihoda, poput Atlantic grupe, Končar elektroindustrije, Podravke, Orbica i Fortenove.
