Krstičević je naglasio da je promjena sigurnosne paradigme postavila nove izazove koji zahtijevaju koordinaciju svih državnih elemenata.

'Novi trendovi traže od nas da budemo brži, bolji i spremniji od onih koji nam predstavljaju prijetnje. Sustav domovinske sigurnosti nastavljamo graditi iz dana u dan i ta sinergija koja povezuje sve sastavnice ove države na očigled daje rezultate. Naša je obaveza razmišljati izvan ustaljenih okvira, poticati kritičko i kreativno razmišljanje te promišljati razne scenarije. Hrvatska je danas sigurna država i to prepoznaju milijuni građana Europske unije i drugih zemalja koji kao turisti i na druge načine posjećuju Hrvatsku', kazao je Krstičević. Dodao je da je sustav domovinske sigurnosti postao svojevrsni brend aktualne Vlade.

Govoreći o izgradnji sustava domovinske sigurnosti, Krstičević je najavio nadogradnju zakonskog okvira, izradu priručnika za upravljanje u kriznim stanjima u kojem će se opisati konkretne uloge i zadaće te pokretanje studija Domovinske sigurnosti u okviru Sveučilišta za obranu i sigurnost Dr. Franjo Tuđman, gdje će se, prema ministrovim riječima, izgrađivati budući lideri.

Božinović: Migrantska kriza označila sigurnosnu prekretnicu

Božinović je u svom obraćanju sudionike konferencije podsjetio kako je hrvatska sigurnosna infrastruktura postala ranjivija otkako su se pojavile nove prijetnje te da je migrantska kriza 2015. označila prekretnicu zbog koje je prije dvije godine donesena nova sigurnosna strategija.

Naglasio je da je predložen novi Zakon o sustavu civilne zaštite koji će uskoro biti u javnoj raspravi, a podsjetio je i da su uz pomoć sredstava EU opremljene vatrogasne snage te snage operativne civilne zaštite.

U pripremi je, dodao je, i Zakon o kritičnoj infrastrukturi, a nedavnim potpisivanjem tri sporazuma s Izraelom među kojima i s Nacionalnom direkcijom za kibernetiku, otvoreno je novo poglavlje naših nacionalnih kapaciteta za kibernetičku sigurnost.

'Možemo reći da je MUP u posljednje dvije godine ugovorilo projekte u ukupnoj vrijednosti od preko 320 milijuna eura i time u velikoj mjeri nadoknadilo ono što je bilo propušteno u prethodnom razdoblju. To je još uvijek u aktualnom financijskom razdoblju, a u idućem ćemo imati na raspolaganju oko milijardu i pol eura što je velika šansa za sustav domovinske sigurnosti, za MUP i privatne partnere. Nastojat ćemo i siguran sam da ćemo uspjeti nastaviti sa racionalnim, ciljanim ulaganjem u sigurnost iz proračuna manje, iz EU fondova puno više i tim putem planiramo ići u sljedećem razdoblju', zaključio je Božinović.

Grabar Kitarović: Sustav predugo počivao na zastarjelim premisama

Predsjednica Republike podsjetila je da je prije početka svojeg mandata zagovarala uspostavu sustava domovinske sigurnosti, ocijenivši kako je taj sustav predugo počivao na zastarjelim premisama.

'Dosadašnji sustav onemogućavao je usklađeno upravljanje pojedinačnim sastavnicama. U ovoj izgradnji sustava smo postigli mnogo, ali još je dosta posla pred nama, a taj posao nikad neće završiti jer će se priroda prijetnji s kojima ćemo se suočavati mijenjati. Učimo iz uspjeha, ali više i iz propusta i nedostataka', poručila je predsjednica naglasivši kako će Hrvatska, ukoliko dođe do novog migracijskog vala, ovaj put postupiti kao 'odgovorna država koja poštuje svoje granice i suverenitet te brine o sigurnosti cijele Europe'.

Grabar Kitarović je dodala kako je u minimiziranju rizika potreban angažman i koordinirano djelovanje svih, uz ključno uključivanje javnosti i informiranost građana.

'Ne smijemo dopustiti da nedostatak informacija ili dostupnost pogrešnih informacija kreira javno mnijenje i tu je važna uloga medija. Ne dopustite hibridno djelovanje koje dolazi iz drugih država jer se tako stvara destabilizacija, demoralizacija, to utječe i na demografska kretanja, a to je jedna od ključnih sastavnica domovinske sigurnosti. I mi moramo početi razmišljati o centru za kibernetiku. Toliko je aspekata koje treba nadograđivati. Dobar sustav je najbolja prevencija', zaključila je predsjednica RH.

Uloga medija u krizama

Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogrulić istaknuo je da države moraju razviti svoj sustav sigurnosti kako bi se brzo i učinkovito mogle suočiti s prijetnjama.

'U proteklih 30 godina došlo je do nove situacije kada je riječ o sigurnosnim prijetnjama, dok su konvencionalni oblici ratovanja u ovom trenutku najniža razina prijetnji. Naglasio bih da je i uloga medija posebno važna u sustavu kriznog komuniciranja, a siguran sam da će današnja konferencija postati tradicionalna i postati poznata kao slični skupovi u regiji i Europi', kazao je Ogurlić.

Konferencija se održava u organizaciji Ministarstva obrane RH (MORH) i Jutarnjeg lista, a najavljen je dolazak vrhunskih domaćih i inozemnih stručnjaka iz područja sigurnosti i upravljanja krizama iz EU-a i NATO-a.

Među njima su direktor za operacije i planiranje NATO International Military Staff general Timothy Bevis i zamjenik generalnog direktora za sigurnost, migracije i unutarnje poslove EU-a Olivier Onidi te predstavnik Sveučilišta Leiden iz Nizozemske Arjen Boin.