Dramatična FBI-jeva pretraga Trumpove rezidencije Mar-a-lago na Floridi označila je ne samo iznenadno jačanje istrage protiv bivšeg predsjednika, nego i postavila nova pravna pitanja koja bi, u teoriji, mogla promijeniti tijek američkog predsjedništva, piše BBC. Naime, ako istraga, koja je navodno povezana s postupanjem Trumpa s povjerljivim predsjedničkim dokumentima, završi osuđujućom presudom, neki sugeriraju da bi mu to moglo zatvoriti vrata i blokirati ga da se ponovno kandidira za predsjednika.

Koliko je napredovala istraga protiv Trumpa?

Bivši tužitelj ministarstva pravosuđa Joseph Moreno smatra da priroda i osjetljivost pretresa u Trumpovom domu Mar-a-Lago u Palm Beachu sugerira da se istraga kreće u smjeru potencijalnih optužbi.

'Netko u FBI-ju i savezni tužitelj vjeruju da je prekršen Zakon o predsjedničkim zapisima (koji zahtijeva od predsjednika da sve svoje dokumente i e-poštu prenese u Nacionalni arhiv) ili drugi zakoni koji reguliraju povjerljive dokumente, i zato su krenuli dalje s istragom', kaže Moreno. Velik dio analize Trumpove političke sudbine nakon potresa i ključni element koji se odnosi na izbore 2024. usredotočen je na jedan opskurni kazneni zakon, točnije stavak 2071. članka 18. Zakonika Sjedinjenih Država.

Ta odredba kaže da svatko tko ima skrbništvo nad vladinim dokumentima te koji 'namjerno i nezakonito sakrije, ukloni, osakati, izbriše ili uništi ... bilo koji zapis, postupak, kartu, knjigu, papir, dokument ili drugu stvar, pohranjenu ili pohranjenu ... u bilo kojem javnom uredu', može se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. No ono što je ključno, u tom propisu stoji da će svatko tko je osuđen prema tom zakonu 'biti diskvalificiran za obnašanje' savezne dužnosti. Zbog toga neki sugeriraju da bi eventualna osuda nakon istrage FBI-ja mogla gotovo okončati Trumpove nade o povratku u Bijelu kuću, o kojima se spekulira.

'To je pravi zakon, a ako je Donald Trump prekršio taj zakon... to ima stvarne kazne, uključujući činjenicu da on možda nikada više neće moći obnašati saveznu dužnost', rekao je predsjednički povjesničar Michael Beschloss za MSNBC.

Što kaže Ustav?

Neki su pravni stručnjaci, međutim, mišljenja da je malo vjerojatno da će se taj zakon primjenjivati budući da su jedina ograničenja za kandidiranje i obavljanje predsjedničke dužnosti državljanstvo, prebivalište i dob.

'Zakon ne bi prošao ni pod kakvom ocjenom ustavnosti', kaže Brian Kalt, profesor ustavnog prava na Sveučilištu Michigan. Pravni i ustavni stručnjaci također su za BBC rekli da ne postoji opća zabrana da osuđeni sudjeluju u izborima za predsjednika. Najrecentniji takav primjer je onaj Georgea W. Busha, koji je bio osuđen za vožnju pod utjecajem alkohola, ali je odslužio dva mandata. Kriteriji podobnosti za to tko se može kandidirati za predsjednika utvrđeni su Ustavom SAD-a i sasvim su jednostavni - kandidat mora imati najmanje 35 godina i biti stanovnik SAD-a najmanje 14 godina. Dakle, postoji jasna diskrepancija - između saveznog propisa koji kaže da se onima koji su osuđeni prema ranije spomenutom zakonu treba zabraniti obnašanje dužnosti, i Ustava, koji postavlja jasne uvjete za to tko ima pravo kandidirati se za predsjednika i ne spominje kaznene presude.

'Temeljno načelo ustavnog prava je da je Ustav vrhovni, a svaki zakon koji je u suprotnosti s Ustavom je ništavan', dodaje Kalt.

Nekoliko pravnih stručnjaka također je sugeriralo da Kongres može diskvalificirati kandidata da obnaša dužnost kroz proces opoziva, ali Ustav SAD-a ne daje takvu ovlast za osude donesene prema uobičajenom kaznenom zakonu.

'Jedini način na koji bi mu se moglo zabraniti da se kandidira je da mu to onemogući Kongres (upotrebom ovlasti za opoziv), ali to bi bilo vrlo neobično', kaže Moreno. Neki stručnjaci sugeriraju da bi, ako bi Trump bio optužen i osuđen prema Stavku 2071, tužitelji mogli zatražiti od Vrhovnog suda kojim dominiraju konzervativci da razmotri pitanje podobnosti za kandidaturu. Profesor Kalt, međutim, kaže da je malo vjerojatno da bi bivšem predsjedniku u takvoj situaciji bilo zabranjeno obnašanje dužnosti.

'Da sam Trumpov savjetnik, rekao bih mu da se ne mora brinuti oko ovoga. Trebalo bi sve biti dobro', kaže Kalt.