Napominju da su predškolske ustanove i lani bile što se epidemioloških mjera tiče, zajedno sa školskim ustanovama iako su na što su već tada upozorili. Jučer su pak donesene detaljne mjere za novu školsku godinu, koje se opet odnose i na vrtiće te za predškolske ustanove nisu napravljene posebne mjere.

'Nakon više od godine dana javnog ukazivanja na nerazumijevanje i zanemarivanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koje se na razne načine kontinuirano događa u Republici Hrvatskoj, nakon naznaka da su nadležni razumjeli potrebu i obvezu sagledavanja svih specifičnosti razvojnih uzrasta i rada s djecom rane i predškolske dobi, još smo jednom suočeni s potpunim preskakanjem prve stepenice institucionalnog odgoja i obrazovanja', stoji u pismu.

'Potpuno smo isto pisali u svibnju 2020., kada smo obrazložili, profesionalno i iskustveno argumentirali razloge takvog promišljanja, tražeći da se upute za rad predškolskih ustanova propišu zasebno u odnosu na školske ustanove, uz uvažavanje svih specifičnosti odgojno – obrazovnih procesa koji se u dječjim vrtićima provode. Nažalost, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne nalaze potrebnim uvažiti mišljenje struke, uvažiti razvojne specifičnosti djece različite dobi, već ponovno u potpuno iste rečenice i potpuno iste epidemiološke mjere stavljaju dijete jasličke dobi i dijete u primjerice 4. razredu osnovne škole', kažu.

'Još jednom valja istaknuti kako je jedna od specifičnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja upravo činjenica da se isti ostvaruje u situacijama fizičke i socijalne blizine, a ne distance. Štoviše, i sama njega smatra se dijelom odgojno-obrazovnog procesa u kojemu odgajatelj upravo u izravnoj interakciji s djetetom ostvaruje emocionalnu prisnost i povezanost. Fizička i socijalna blizina djece međusobno te djece s odgojiteljem osnove su ne samo kvalitete odgojno-obrazovnog procesa nego i osjećaja bazične sigurnosti djece što nerijetko uključuje i zagrljaj. U tom smislu, inzistiranje na fizičkoj i socijalnoj udaljenosti moglo bi i evidentno već ima, nepovoljan utjecaj na razvoj djece a možda izazvati i neke ozbiljnije psihičke te emocionalne posljedice. To se posebno odnosi na mlađu i osjetljiviju djecu.

Promjena u odnosu na prethodno propisane upute za rad jest da se više ne spominje maksimalan broj djece u skupini, ali se i dalje govori o distanci, odnosno fizičkom udaljavanju djece međusobno, odgojitelja i djece kao i odgojitelja u kolektivu. Uputa sadržava i niz preporuka koje se ne tiču izravno odgojno-obrazovnog rada nego higijensko-zaštitnih mjera, koje su, ponajprije zbog prostornih, tehničkih i kadrovskih uvjeta u vrtiću - teško provedive. Ponovit ćemo, mnoge prostorije u kojima djeca borave nemaju direktan izlaz na balkone, terase ili u dvorišta.

Također, većina prostorija ima toalet uz samu prostoriju, bez prozora i mogućnosti provjetravanja. U uvjetima u kojima jedan odgojitelj radi s 18 djece jasličke dobi, nije jasno ni kako ni tko će vršiti dezinfekciju tog prostora i toaleta. Prolazak kroz zajedničke prostore u uputama se ograničava, zahtijeva se da bude što kraći i što rjeđi, iako je neminovan, budući da u većini slučajeva hodnici služe kao dječje garderobe, i jedini su put prema dvorištu ili izlasku iz ustanove. Nije zanemariva ni činjenica da u većem broju slučajeva jednu kupaonicu dijele dvije pa i više odgojnih skupina.

U Uputi se ponovo navode tzv. „odstupanja“ koja se mogu pojaviti u odnosu na očekivana ponašanja djece. Takva kvalifikacija odražava nerazumijevanje osnovnih razvojnih značajki djece rane i predškolske dobi kao i suštine odgojno-obrazovnog rada odgajatelja. Naime, kako smo to pisali i prošle godine u svibnju, osnovne značajke djece nisu nesposobnost razumijevanja uputa, nespretnost niti nedoraslost, kako se to u uputama opet opisuje, nego su to njihova znatiželja, inicijativa, istraživački duh, potreba za kretanjem, interakcijom s fizičkim i socijalnim okruženjem iz kojih mi deriviramo svoju profesionalnu ulogu. Pridržavajući se Upute, značilo bi odstupiti od svega onoga što smo dosad smatrali glavnim alatom naše profesije....

Slijedom svega navedenog, izražavamo oštro negodovanje zbog ovakvog odnosa prema ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i djeci rane i predškolske dobi, te zahtijevamo hitno donošenje epidemioloških uputa za rad predškolskih ustanova koje će uvažiti sve specifičnosti ove prve stepenice odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj', zaključuje Udruga SIDRO – odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću.