Na poticaj Ministarstva znanosti i obrazovanja, ovaj projekt proveo je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Rezultate projekta predstavio je dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta.

'Ključna je poruka kako je nužno škole držati otvorene', istaknuo je Jokić predstavivši rezultate istraživanja 'Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti covid-19 i potresa na sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj'.

Kako je pandemija koronavirusa utjecala na život učenika u Hrvatskoj, na koje aspekte života djece i mladih je posebno utjecala, kako učenici i nastavnici procjenjuju utjecaj epidemioloških mjera u školama na nastavu, kako su promjene u nastavi i organizaciji škole utjecale na učenje, kako učenici uspoređuju učioničku nastavu i nastavu na daljinu, kako nastavnici procjenjuju odgojne i obrazovne gubitke učenika od početka pandemije, kako odgojno-obrazovni djelatnici vide psihološko i emocionalno stanje učenika, jesu li odgojno-obrazovni djelatnici zadovoljni potporom vlasti, je li posao u školi tijekom pandemije postao zahtjevniji, jesu li škole spremne za novi val, neke su od tematskih cjelina obuhvaćene ovim istraživanjem autora Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić.

Na pitanje kako je pandemija utjecala na život učenika u Hrvatskoj čak 59,1 posto maturanata odgovorilo je 'negativno' ili 'izrazito negativno', a 37 posto učenika šestih razreda smatra da im je pandemija unazadila kvalitetu života.

Što se tiče pitanja na koje je to aspekte života i kako utjecala pandemija, vidimo da je pozitivno utjecala na obiteljske odnose. Naime 33,3 posto maturanata odgovorilo je da je pandemija pozitivno ili izrazito pozitivno utjecala na njihove odnose s članovima obitelji.

No negativni su utjecaji na tjelesnu aktivnost i psihičko zdravlje. Tako je 43,9 posto učenika osmih razreda odgovorilo da je pandemija negativno utjecala na njihovo bavljenje tjelesnim aktivnostima i sportom, što ne čudi s obzirom na to da su zbog epidemioloških mjera treninzi često bili obustavljeni.

U tom kontekstu čak 54 posto maturanata kazalo je da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo psihičko zdravlje.

Posebno zabrinjavajući odgovori oni su stručnih suradnika u školama (pedagoga, psihologa, socijalnih pedagoga) o problematičnom ponašanju učenika. Tako ih je preko 75 posto odgovorilo da su primijetili više depresivnih stanja kod učenika, čak 87 posto više anksioznih stanja, oko 75 posto više fobija i strahova te 55 posto više provala bijesa. Što se tiče vršnjačkog nasilja, ono u realnom prostoru se, razumljivo, smanjilo jer je većina učenika imala online nastavu. No zato se nasilje premjestilo u virtualni prostor pa je tako zamijećen njegov rast od gotovo 60 posto.

Što se tiče epidemioloških mjera u školama, kao što su nošenje maski, boravak u istoj učionici, zabrana miješanja s učenicima drugih razrednih odjeljenja..., 67,6 posto maturanata iskazalo je da je nošenje maski izrazito negativno ili negativno utjecalo na njihovo iskustvo nastave, a 53,1 posto učenika osmih razreda kazalo je da je nemogućnost miješanja s učenicima iz drugih razrednih odjela loše utjecala na njih.

Kako su pak mjere utjecale na kvalitetu nastave? Nastavnici predmetne nastave, njih 67,6 posto, kazali su da je obaveza nošenja maski negativno ili izrazito negativno utjecala na kvalitetu nastave.

A kako su online nastava ili pak ona uživo, ali u novim okolnostima, utjecale na učenje? Tu je primijećen tek jedan skok nabolje. Naime 81,7 posto učenika šestih razreda iskazalo je da su promjene pozitivno utjecale na njihove vještine rada na računalu.

No u drugim kategorijama učenici su, njih preko 50 posto, iskazali da su promjene negativno utjecale na njihovu motivaciju za učenje i na njihove radne navike, a velik broj maturanata smatra da su mjere loše utjecale na njihovu pripremljenost za studiranje ili pak tržište rada.

U zaključku ovog istraživanja navodi se i da je rad u školi 'zbog pandemije postao izrazito zahtjevniji, a nastavnici izvještavaju o većoj razini stresa u odnosu na razdoblje prije pandemije. Navedeno kod dijela nastavničkog tijela ima kao ishod pad entuzijazma, što se može odraziti kao želja za promjenom karijere. Ravnatelji škola iskazuju visoku razinu pripremljenosti za moguće buduće promjene u organizaciji nastave, uključujući zatvaranje škola'.

I na kraju je poručeno - nužno je držati škole otvorenima.