Takve kontrole trenutačno provode Austrija, Danska, Švedska, Njemačka i Norveška zbog migrantske krize, dok ih je Francuska uvela zbog terorističnih napada Parizu

Njemačka, koja je do sada primila najveći broj migranata, privremenu je suspenziju schengenskog režima uvela 14. studenoga, a vrijedi do 13. veljače ove godine, s time da se može i produžiti.

Za kontrolu granice odlučila se i Austrija, koja je nedavno uz granični prijelaz sa Slovenijom u Šentilju počela postavljati metalnu ogradu.

Na barijeru se prije nje odlučila i Slovenija, koja je dosad prema Hrvatskoj postavila 155 kilometara opasne ograde sa žilet-žicom, izazvavši diplomatske prosvjede jer je žica na nekim mjestima ušla i u hrvatski teritoriij, ali su protestirali i ekolozi i turistički djelatnici na obje strane granice.

Danska je privremeni granični nadzor na svojoj granici s Njemačkom uvela 4. siječnja ove godine, nakon što je Švedska zbog migranata odredila dodatno obvezno provjeravanje identiteta svih putnika na autobusima, vlakovima i putničkim brodovima koji dolaze iz Danske.

Švedska, koja je uz Njemačku primila najviše migranata, s pojačanim je graničnim nadzorom započela još 12. studenog prošle godine.

Privremeni nadzor na granicama zbog migranata na svojim granicama provodi i Norveška koja nije članica Eurospke unije, ali je dio schengenskog prostora bez kontrole dokumenata na unutarnjim granicama. Ona je schengenski pravilnik privremeno suspendirala 26. studenog prošle godine, a takav će režim pojačane granične kontrole ostato na snazi barem do 14. veljače. Norveška posebno nadzire promet na trajektnim linijama koje je povezuju sa drugim državama sjevera Europe i Baltika.

Francuska je zbog napada u Parizu schengenska pravila opozvala 13. studenog, a mjera će ostati na snazi do najmanje 26. veljače.

Granična kontrola na unutarnjim schengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju sigurnosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja. No, u svim takvim slučajevima jednostranog djelovanja, članice Schengena moraju o tome obavijestiti Europsku komisiju i druge članice, te navesti razloge koji su ih naveli na taj potez.

Mađarska je zbog priljeva migranata preko njezina teritorija ogradu od bodljikave žice prošle godine prvo postavila na cijeloj granici sa Srbijom, a nakon toga i na cijeloj kopnenoj granici s Hrvatskom, osim na dijelu gdje je Drava prirodna granica.

Slovenija je žicu poistavila i uz rijeke Kupu, Sutlu i Dragonju, navevši kako je riječ o preprekama za sprečavanje možebitnog nekontroliranog ulaska migranata koji već tri mjeseca dolaze vlakom u Sloveniju, na graničnu željezničku postaju Dobova.

No, već sredinom 90ih godina prošlog stoljeća žicom se, u nastojanju da spriječi iilegalne migracije, zaštitila Španjkolska, postavivši ogradu oko svojih afričkih enklava Ceuti i Melilli.

Zbog novog migrantskog vala 2012. godine žičanu ogradu na svojoj granici s Turskom postavila je Bugarska, a najnovija ograda koja se postavlja je ona na granici Makedonije i Grčke. Bugarska je članica EU-a, ali ne i Schengena, dok Makedonija nije ni u EU-u ni u Schengenu.

S druge strane, Grčka jest članica Schengena, ali ne poštuje njegova pravila zbog vrlo velikog migrantskog vala koji joj već mjesecima dolazi iz Turske, uglavnom iz tamošnjih logora za sirijske izbjeglice, a problem je u tome da je grčko-tursku granicu teško kontrolirati zbog razvedenosti morske granice i obale, te brojnih otoka bliskih turskom kopnu.