Kada je na čelu Rusije Vladimir Putin, grad Sankt Peterburg vraća dio svoje stare, prijestolničke aure. Predsjednik-povratnik tijekom posljednja dva dana u svome rodnom gradu ugošćuje lidere Europske unije - prvi put otkako je nanovo izabran za vladara Kremlja
U Konstantinovski dvorac, 'ruski Versailles', smješten 20-ak kilometara izvan grada u Finskom zaljevu, pozvani su: predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, predsjednik Europske komisije Jose Barroso te Unijina šefica za vanjske poslove Catherine Ashton
Ruski mediji javljaju da redovni sastanak ovog puta ima više 'ispipavački' karakter, s obzirom na to da su se zapadne sile postavile prilično antiputinovski tijekom proturežimskih uličnih prosvjeda koji su se po Rusiji redali između prosinca i ožujka ove godine, u intervalu između parlamentarnih i predsjedničkih izbora.
Moscow Times piše da bi Putin u svome trećem mandatu mogao biti mnogo nepovjerljiviji prema Bruxellesu i općenito zahladiti odnose sa Zapadom - pogotovo sa SAD-om kojeg je optužio za financiranje oporbe. U protekle četiri godine europski vođe morali su komunicirati uglavnom s Putinovim štićenikom, privremenim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, koji je demonstrirao nešto prozapadnije pozicije.
Diplomatske naznake Putinove promjene kursa list traži i u činjenici da se ruski vladar proteklog petka nakratko sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i novim francuskim predsjednikom Francoiseom Hollandeom, ali tek nakon što je u Bjelorusiji obavio podulji sastanak s najortodoksnijim europskim diktatorom, Aleksandrom Lukašenkom. S njim, naime, kao i s kazahstanskim samodršcem Nursultanom Nazarbajevom, Putin u idućem mandatu namjerava udariti temelje Euroazijskoj uniji, najnovijem odgovoru istoka na briselske integracije.
Inače, sastanak između službenog briselskog i moskovskog vrha organizira se dvaput godišnje i uglavnom se bavi ekonomsko-trgovačkim pitanjima. Prema službenim statistikama, u robnoj razmjeni s Rusijom Europska unija bilježi golemi trgovinski deficit od 91 milijarde dolara. Pritom samo u sferi energetike (najviše u nafti i plinu) EU iz Rusije uveze više - 158 milijardi eura godišnje - nego što iznosi cjelokupni EU izvoz u Rusiju (tek oko 108 milijardi eura). Ovisnost velikog dijela Europe i drugih svjetskih sila o ruskim energentima jedan je od razloga zašto se Rusija među prvima izvukla iz globalne recesije: lani je zabilježila rast BDP-a od 4,2 posto, što je treći najveći napredak među vodećim svjetskim ekonomijama.
