Prije ulaska naše zemlje u EU, pripovijeda prof. Knotek, imao je pozitivna očekivanja zato što je Hrvatska ulazila u zajednicu s uređenim zemljama, ekonomski i tehnološki, a kada je riječ o medicini i stručno naprednijima od nas. Zbog toga je bilo za očekivati, kazao je, da će Hrvatska napredovati zbog ulaska u EU. 'Naravno, postojala je opasnost da Hrvatska neće u ekonomskom smislu biti dovoljno konkurentna zemljama Europske unije i da će to, barem u prvoj fazi, pogoršati ekonomsko stanje u državi', svjestan je naših nedostataka liječnik.

Nakon ulaska u EU pojavio se dodatni problem, a to je širom otvorena mogućnost za liječnike i drugo zdravstveno osoblje da rade u zemljama Europske unije. Dosta se piše o tome da liječnici odlaze. Je li to zaista tako? 'Odlaze, odlaze', odgovara potvrdno i odmah navodi primjer: 'Kad razgovarate s mladim liječnicima ili studentima medicine, jako velik broj njih izražava želju da ode u inozemstvo. Neki liječnici iz naše bolnice već su otišli.'

Koje su zemlje njihovo glavno odredište? 'Engleska, a odlaze i u zemlje Skandinavije. Jedna kolegica je otišla u Švicarsku', nabraja liječnik. Naravno, odljev liječnika u inozemstvo velik je problem za hrvatski zdravstveni sustav. 'To je ogromna opasnost za zdravstvo zbog toga što se u edukaciju liječnika ulaže dosta novca i treba mnogo vremena da netko postane specijalist u svojem području. Tako da je to izuzetno loše', objašnjava doktor.

Ulaskom u Europsku uniju u zemljama članicama priznate su diplome s naših sveučilišta i zbog toga je osobama sa specijaliziranim znanjima poput liječnika mnogo lakši odlazak na rad u inozemstvo. Do ulaska u EU diplome su se uglavnom trebale nostrificirati. 'Znam da su se u Austriji trebali polagati dodatni ispiti. Sada se diploma automatski priznaje', navodi podatak.

Kako se ulazak u EU reflektirao na liječnički posao, osim problema s odljevom liječnika? 'Činjenica je da lakše možemo prijavljivati međunarodne projekte i da vas kolege iz inozemstva počinju percipirati kao ravnopravnog sugovornika. Lakše je putovati. Rad u zdravstvu se također sve više regulira pomoću pravila Europske unije', nabrojio je Knotek.

A što je s lijekovima? 'Lijekovi registrirani bilo gdje u Europi automatski su registrirani i u Hrvatskoj, što ne znači da se automatski nalaze na listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)', odgovara. Jesu li mu se ispunili strahovi i očekivanja vezani uz EU? Kazuje da djelomično jesu - i to negativne posljedice ulaska u Europsku uniju. 'Za ove pozitivne treba proći još vremena da se društvo, odnosno život u Hrvatskoj, uredi na način na koji je to učinjeno u Europskoj uniji', realan je liječnik.

'Jesmo li prerano ušli?', pitamo. 'Ušli smo prekasno i nismo ušli dovoljno spremni', britak je Knotek. Po čemu se danas razlikuje život u Hrvatskoj u odnosu na onaj prije godinu dana zahvaljujući Europskoj uniji? 'Putovati je nešto lakše, a to će se dodatno olakšati kad uđemo u šengensku zonu, tako da se nadam da će se to dogoditi što prije. Lakše je kupovati u drugim zemljama preko Amazona ili prilikom putovanja, jeftiniji je roaming, ali to su ipak manje važne korisne posljedice ulaska Hrvatske u EU', nabrojio je doktor.

Možda još nešto u medicini? Knotek objašnjava da smo i prije imali mogućnost apliciranja za europske projekte, samo su oni imali različita imena. U skupini znanstveno-istraživačkih programa za koje apliciraju imali su FP7, prije toga FP6, a sada se on zove Horizont 2020. 'Tako da se ni u tome nije previše promijenio život u odnosu na prije', kaže.

Zapravo je mišljenja da pristupanje Europskoj uniji nije značajno pridonijelo razlici u življenju u zemlji, ali - 'dugoročno će sigurno biti korisno'. Profesor je naveo i da sudjeluje u jednom projektu kao predstavnik Ministarstva zdravlja, tako da je i to pozitivan primjer na kojem se može primijetiti lakša komunikacija s europskim zemljama.

Prisjetimo se i nekih od najpoznatijih problema koji su stigli s ulaskom Hrvatske u EU. Kako dr. Knotek komentira sudbinu koja je zadesila istarski pršut, teran i prošek nakon ulaska u EU? Tko je za to kriv? Ovaj vrsni liječnik smatra da je Hrvatska, bez obzira koliko dugo trajao proces pristupanja Europskoj uniji, ušla nespremna, što se vidi i na primjerima spomenutih proizvoda. 'Za to je vjerojatno kriva državna administracija koja, na žalost, nije bila dovoljno upoznata s pravilima Europske unije. Ne vjerujem da je to netko napravio namjerno, nego je to bila čista omaška', kazao je. Ne vjeruje da je nastala situacija mogla biti dio nekakvog pregovaranja o tome da teran i prošek ne budu registrirani kao hrvatski brend. 'Posljedica je to čitave naše neefikasne javne administracije', izričit je liječnik.

I na kraju, očekuje li neko konkretno poboljšanje u Hrvatskoj zbog ulaska u Europsku uniju? 'Nadam se poboljšanju učinkovitosti javne administracije i poboljšanju kvalitete sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj', spremno je odgovorio. Također, u jednom dahu je kazao kako se nada da će se Hrvatska prema kadrovskim normama u zdravstvu približiti europskim zemljama. Naravno, svjestan je toga da se, s obzirom na loše ekonomsko stanje, ne može očekivati da će se stopa izdvajanja za medicinu moći približiti toj stopi u razvijenim zemljama stare Europe. Ipak se nada da će se ona povećavati kako se bude popravljalo ekonomsko stanje u zemlji. 'Nadam se da će se, uz ekonomsko stanje, općenito popraviti kompetentnost ljudi na svim razinama, počevši od političkih i administrativnih', zaključio je listu želja profesor doktor Knotek.