Većina državnih tvrtki 1990. nije se puno razlikovala od vladinih ministarstava na tržištima u nastajanju. Pretpostavka je bila da ukoliko gospodarstvo bude napredovalo, vlada će ih ili zatvoriti ili privatizirati. Ipak, vlade ne pokazuju znakove odricanja od zapovjednih visina, bilo u velikim industrijama bilo na velikim tržištima. Tako je nastao državni kapitalizam.

Kina je na ovom području vodeći stručnjak. Ona na državni kapitalizam ne gleda kao na stanicu na putu do liberalnog kapitalizma, već kao na održivi model. Kinezi misle da su redizajnirali kapitalizam kako bi djelovao bolje, a sve veći broj zemalja u razvoju i svjetskih vođa se slaže s njima, piše The Economist. Brazilska i južnoafrička vlada također koketiraju s tim modelom. No postavlja se pitanje: koliko je uspješan taj model i kakve su njegove posljedice, kako na tržištima u nastajanju, tako i izvan njih?

Pristaše državnog kapitalizma tvrde da on može osigurati stabilnost, kao i rast. Divlja privatizacija u Rusiji 1990-ih za vrijeme Borisa Jeljcina uznemirila je mnoge zemlje u razvoju i potaknula stajalište da vlade mogu ublažiti napetosti koje uzrokuju kapitalizam i globalizacija.

Ipak, bliski pogled na model pokazuje njegove slabe točke. Kada vlada favorizira jednu određenu skupinu tvrtki, druge ispaštaju. Državni divovi upijaju kapital i talente od kojih bi koristi mogle imati bolje privatne tvrtke. Studije pokazuju da državna poduzeća koriste kapital manje učinkovito od privatnih, a rastu sporije. Samo prelijevaju novac u svoja bogata sjedišta, dok se privatni poduzetnici bore kako bi prikupili kapital.

Vjerojatno je da će ti troškovi samo rasti. Državna poduzeća su dobra u kopiranju drugih, ali kada moraju proizvoditi svoje vlastite ideje, postaju manje konkurentna, piše The Economist.

Državni kapitalizam simultano koncentrira moć i korumpira je

Ovaj model ne jamči ni stabilnost. Državni kapitalizam funkcionira dobro samo kada je u režiji sposobnih država.

Međutim, mogu proći godine i godine dok slabosti ovog modela ne postanu očite. Velik je problem utjecaj ovog modela na globalni trgovinski sustav. Osigurati pravednu trgovinu je teže kada neke tvrtke uživaju podršku nacionalne vlade, bilo otvoreno bilo potajice. Pretvarajući tvrtke u organe vlasti, državni kapitalizam simultano koncentrira moć i korumpira je

Za zemlje u razvoju koje žele ostaviti trag u svijetu, državni kapitalizam je očito nešto privlačno. The Economist piše kako je zbog njih samih i u interesu svjetske trgovine potrebno za početak ogromne udjele u tvrtkama predati privatnim investitorima. Ako su te tvrtke zaista tako dobre kakvim ih se prikazuje, onda im više ni ne treba oslonac u obliku države.