Štrajk je suprotstavio Macrona, 41-godišnjeg bivšeg bankara koji je došao na vlast 2017. s obećanjem o otvaranju visoko reguliranog francuskog gospodarstva, moćnim sindikatima koji tvrde da će time pogoršati status radnika.

Ishod će ovisiti o tome tko prvi popusti – sindikati koji riskiraju gubitak javne podrške ako će poremećaji svakodnevice trajati predugo, ili vlada koja strahuje da bi birači mogli stati uz sindikate i okriviti nju za kaos na ulicama.

Željezničarski sindikati glasali su za produženje štrajka na petak, dok su sindikati pariškog javnog prijevoza odlučili da će trajati do ponedjeljka. Preostali radnici će o trajanju štrajka odlučivati u petak.

„Prosvjedovat ćemo najmanje tjedan dana, a na kraju tog tjedna će vlada biti ta koja će popustiti“, prognozira 50-godišnji zaposlenik pariškog javnog prijevoza Patrick Dos Santos.

U četvrtak je na ulice francuske prijestolnice izašlo nekoliko desetaka tisuća ljudi, zbog čega je morao biti zatvoren i dio muzeja Louvre, doma „Mona Lise“ Leonarda da Vincija.

Policija procjenjuje da je Parizom marširalo 65 tisuća ljudi, a da je diljem Francuske bilo 806 tisuća prosvjednika. Sindikati iznose veće brojke.

Snage sigurnosti su u Parizu upotrijebile suzavac nakon što su prosvjednici bacali pirotehniku na policiju, uništavali autobusne stanice i palili kontejnere za smeće. Uhićeno je nekoliko desetaka ljudi, a sindikati naglašavaju da oni koji čine nasilje nisu povezani s njima.

Macron želi pojednostaviti nezgrapni francuski mirovinski sustav koji se sastoji od više od 40 verzija, od kojih mnoge imaju različitu dob umirovljenja i benefite.

Primjerice, zaposlenici željeznica, pomorci i balerine i baletani mogu se umiroviti deset godina prije drugih radnika.

Francuski čelnik tvrdi kako je takav sustav nepravedan i preskup, te zagovara jedinstven sustav.