'Ova lokacija područje je beskrupulozne krađe mineralne sirovine, nelegalnog odlaganja građevinskog i drugog otpada u iskopima šljunka i pijeska. S obzirom na to da se nalazi na vodonosnom području uzvodno od zagrebačkog vodocrpilišta Mala Mlaka, otvaranjem ovakvih ekoloških rana u vodonosniku ugrožavaju se strateški izvori vode te time zdravlje ljudi i životinja, ali i ekološka ravnoteža cijelog područja’, istaknula je Holy.

Ustvrdila je da državna vlast već godinama pokazuje zabrinjavajuću nemoć u zaštiti strateških interesa i opasnu nesklonost kažnjavanju beskrupuloznih pljačkaša mineralnih sirovina i zločinaca protiv okoliša.

Holy je rekla da se ta situacija godinama ne rješava unatoč modernim tehnologijama, satelitskim snimkama i mogućnosti digitalnog nadzora.

‘Da situacija bude apsurdnija, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode je početkom 2010. donio Rješenje kojim se arheološki lokalitet Prek u Ježdovečkoj šumi stavlja pod preventivnu zaštitu do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra’, dodao je Kutlić.

Holy naglašava da zbog svega toga SDP upozorava da se ‘ovakvu neprihvatljivu situaciju može tumačiti ili kao strah nadležnih službi od kriminalnih skupina koje se bave tim poslovima ili pak kao spregu, odnosno organizirani kriminal, između vlasti i kriminalnih eksploatatora šljunka’.

Upozorila je da postavljanje znaka zabrane odlaganja smeća, povremeni nadzor gradskih i državnih inspekcija te stavljanje arheološkog lokaliteta Prek pod preventivnu zaštitu nisu dovoljne mjere kojima će se zaštiti vodno bogatstvo Zagreba.

‘U 21. stoljeću, u kojem se o vodi govori kao strateškom resursu, vlast bi trebala prioritetno rješavati taj egzistencijalni problem te intenzivnim i suvremenim nadzorom zaštititi lokalitete budućih vodocrpilišta, primjerice 24-satnim digitalnim nadzorom, aerofoto ili satelitskim nadzorom i slično’, zaključila je Holy i poručila da ‘treba odrezati glavu toj hobotnici koja se bavi ilegalnom eksploatacijom šljunka’.