Nakon što je Vlada na posljednjoj sjednici donijela odluku o financiranju najamnine za osobe koje su u potresu ostale bez nekretnine u Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji ili je ona oštećena tako da se ne može živjeti u njoj Ministarstvo državne imovine raspisalo je javni poziv za sve one koji žele da im država financira podstanarstvo dok se njihov stan/kuća ne vrati u funkciju, ali i uputu na koji će se način provoditi Vladina odluka. Uz sve one pogođene potresom, Ministarstvo je pozvalo najmoprimce, koji bi željeli iznajmiti svoju nekretninu, na iskazivanje interesa.

Vlada je, podsjetimo, odredila da će za samce iznos koji će sufinancirati biti najviše 2450 kuna, odnosno 70 kuna po kvadratnom metru, s time da su za samce predviđeni stanovi od 35 kvadratnih metara. Za četveročlanu obitelj predviđeno je maksimalno 4550 kuna, odnosno deset metara kvadratnih za svakog člana nakon početnih 35, ali ne više od površine stana ili kuće u vlasništvu koja nije pogodna za stanovanje. Država predviđa da će joj do 1. rujna 2021. za financiranje odluke biti potrebno 52,5 milijuna kuna.

Nakon što utvrdi koliko ljudi ima potrebu za odlaskom u plaćeno podstanarstvo država će ponuditi što ima na raspolaganju od svog fonda, ali i ono što su joj ponudili najmodavci koji su iskazali interes. Ako pak netko odluči otići u podstanarstvo prije nego što država ponudi što ima i sklopi ugovore, što će se najranije dogoditi polovicom kolovoza, i njegov ugovor će vrijediti ako sadrži sve ono što je Ministarstvo propisalo da taj dokument treba sadržavati. Jedan od njegovih elemenata je pitanje plaćanja pričuve i komunalne naknade, za koje je država predvidjela da ih plaćaju najmodavci.

Pričuva na teret najmodavaca

Svi oni koji su ikad bili podstanari u Zagrebu znaju da najmodavci u 90 posto slučajeva tretiraju pričuvu i komunalnu naknadu kao režijske troškove koje trebaju platiti podstanari. Hoće li biti najmodavaca koji će iskazati interes za najam stanova preko Ministarstva i hoće li zbog te stavke ponuditi višu cijenu, tek ostaje vidjeti. No prije nego što se najmodavci počnu javljati odlučili smo okrenuti nekoliko brojeva u oglasniku glumeći najprije samca, a potom i člana četveročlane obitelji u potrazi za stanom. Svima s kojima smo razgovarali naveli smo svoju situaciju i želju da u konačnici najamninu sufinancira država.

Za vlasnike stanova to bi značilo da ne smiju imati duga prema državi, kao i to da moraju pristati na ugovor u kojem pričuva i komunalna naknada idu na njihov teret, ali i to da podstanare moraju prijaviti, što u konačnici znači platiti porez. Držali smo se zadanih okvira. Tražili smo stan za samca do 35 kvadratnih metara za 300 eura, odnosno do 2450 kuna. Ponuda je šarolika, stanova u tim gabaritima ima od Dubrave do Prečkog i u velikom dijelu riječ je o pristojnim nekretninama koje nisu ukopane u suterenu i nemaju Šavrićev namještaj iz 1982.

'Oćete li vi živjeti u stanu ili ja?'

Od pet brojeva koje smo okrenuli dva vlasnika nisu ni htjela čuti za prijavu dok je kod troje zapelo na pričuvi i komunalnoj naknadi.

'Kako mislite da ja plaćam pričuvu? Pa 'oćete li vi živjeti u stanu ili ja? Ako ćete vi, onda vi to i plaćate', poručio nam je gospodin s Trešnjevke.

Pokušali smo mu objasniti da je plaćanje pričuve ulaganje u njegovu nekretninu, što bi trebala biti njegova obveza, ali nam je samo kratko poručio da se možemo dogovoriti tako da se stanarina uveća za taj iznos i da on onda plaća ono što traži država. Sličan odgovor bio je i onaj gospođe iz Novog Zagreba, a pitala nas je i koliko bi ona poreza morala platiti ako nas prijavi. I dok je solidan izbor stanova do 35 kvadratnih metara, situacija s većim stanovima, do 4550 kuna, koliko bi dala država predviđajući 65 kvadratnih metara za četiri osobe, nešto je drugačija. Za spomenuti iznos uglavnom se mogu naći stanovi između 45 i 55 kvadratnih metara, ali nije nemoguće pronaći i one od 60-tak. Okrećemo broj u zapadnom dijelu grada, objašnjavamo situaciju i opet zapinjemo na prvoj stepenici.

'Prijava nije problem, ali ne dolazi u obzir to da pričuvu i komunalnu naknadu ja plaćam', ljubazno nam je objasnila gospođa lijepo uređenog stana.

'Pa to sigurno nije velika stavka, znate nije ni meni neka situacija', pokušao sam je odobrovoljiti, ali nije htjela ni čuti.

Dodala je da pričuva košta 350 kuna jer su obnavljali lift.

'Nažalost, ne mogu vam pomoći', poručila je.

Pokušavamo ponovno. Ovaj put na Trnju.

'Gledajte, pričuva je velika. Tristo i nešto kuna. Ja to mogu platiti, ali za toliko ću vam uvećati stanarinu. Razumijem ja vas, ali morate i vi mene', odgovor je gospođe kojoj prijava nije predstavljala problem jer, kako je rekla, 'voli svoju domovinu'.

Stanova ima, ponuda je veća od potražnje

Boro Vujović, vlasnik Opereta nekretnina, smatra da će biti najmodavaca koji će se javiti Ministarstvu državne imovine i iskazati interes.

'Situacija na tržištu bitno je drugačija nego prošle godine. Dosta je iznajmljivača pojavom koronavirusa i manjkom turista odlučilo iz dnevnog najma prijeći u dugoročni. Ima puno manjih nekretnina na tržištu koje se sada daju u dugoročni najam. Ne vjerujem da će zbog poziva Ministarstva doći do nekog poremećaja u cijenama, prije bih rekao da bi se situacija mogla nivelirati jer kako nema fakulteta, nema ni studenata pa je dosta stanova prazno i situacija je sada takva da je ponuda veća od potražnje', kazao je Vujović.

Upitan kako gleda na ugovor u kojem država traži da pričuvu i komunalnu naknadu plaća najmodavac, kazao je da je logično da pričuvu plaća najmodavac.

'U osnovi je pričuva ulaganje u nekretninu vlasnika i to bi trebala biti njegova obveza. Za komunalnu naknadu nisam baš siguran. Ne postoji zakon koji propisuje tko bi trebao plaćati te dvije stavke. Sve je uvijek stvar dogovora', naveo je Vujović.

S obzirom na to da upute Ministarstva predviđaju mogućnost da agencije za nekretnine u ime vlasnika iskažu interes, odnosno popune obrazac za isti, ali isto tako u njima se navodi da se 'iz sredstava kojima se financira najamnina ne može platiti naknada agenciji za posredovanje', već je navedeno da je riječ 'o isključivom odnosu agencije i vlasnika stana', pitali smo Vujovića na koga će pasti taj teret.

'Sasvim sigurno na najmoprimca', ustvrdio je kratko.

I dok se u uputama Ministarstva u točki 12. izrijekom navodi da će rješenje o odobravanju financiranja najamnine za zamjenski stan sadržavati odredbu prema kojoj će se najamnina uplaćivati u tekućem za prethodni mjesec, u ugovoru se pak navodi da će ona unaprijed plaćati. Teret pologa, prema ugovoru koji je sastavilo Ministarstvo, na podstanaru je, a Vlada ga u svojoj odluci nigdje nije spomenula.