Zakon o upravljanju i održavanju zgrada je zbog brojnih svojih odredbi osporavan u javnosti. No, on omogućuje sufinanciranje ugradnje dizala u stambene zgrade. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj postoji oko 12.000 zgrada bez lifta, a država bi ove projekte koji često koštaju novca, vremena i živaca, mogla sufinancirati s 30 posto, uz mogućnost da to čine gradovi i općine
Iako su još prije nekoliko godina olakšani uvjeti za ishođenje projekte dokumentacije o ugradnji dizala u višestambene zgrade, tek je nekolicina zgrada dobila liftove.
Najavljenim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada je, između ostalog, predviđeno da država financira trošak ugradnje dizala s jednom trećinom potrebnog iznosa. Dio sredstava bi trebale podmiriti i jedinice lokalne samouprave, ali o tome tek treba biti donesen pravilnik o tome.
Poznati su i kriteriji koje objekti trebaju zadovoljavati da bi se mogli prijaviti za subvencioniranje ugradnje liftova. Trebali bi imati najmanje tri etaže, suglasnost više od 50 posto suvlasnika te projekt o ugradnji i osigurana sredstva ovisno o udjelu zajednice suvlasnika u ukupnim troškovima ugradnje.
'Imam čast objaviti da će Grad Zagreb sasvim sigurno pratiti ovaj zakon s dodatna 33 posto sufinanciranja. To znači da će Zagrepčani imati 66 posto sufinanciranja za uvođenje liftova', poručila je saborska zastupnica Možemo, Urša Raukar Gamulin.
Zajedničko sufinanciranje
I iz Grada Zagreba su potvrdili za Večernji da u sljedećem razdoblju namjeravaju omogućiti sufinanciranje ugradnje liftova, ali nisu otkrili u kojem iznosu. Pritom postoje signali da bi država i lokalne zajednice mogle zajednički sufinancirati iste projekte. To bi značilo da bi stanari mogli proći znatno jeftinije.
'U prijedlogu novog zakona ne navodi se direktno mogućnost da jedinice lokalne samouprave pridonose svojim sredstvima, ali je to moguće i poželjno te će u programu za ugradnju dizala biti detaljnije razrađen i postupak njihova sudjelovanja', poručili su iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
No, financiranje je samo jedna u nizu prepreka s kojima se predstavnici suvlasnika suočavaju u takvim projektima. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj postoji oko 12.000 stambenih zgrada koje bi zadovoljavale kriterije za ugradnju dizala. No, samo nekolicina ih je to uspjela u proteklih nekoliko godina.
'Upoznat sam sa svježim primjerom loše prakse iz Dugava. Stanari su na zgradu htjeli ugraditi panoramsko dizalo, no na suglasnost iz Grada, s obzirom na to da čestica zgrade graniči s javnom površinom, čekali su čak tri godine. Riječ je o četiri kvadrata dizala, a Grad je godinama proučavao ima li kakvih problema oko ugradnje. Sličnih je primjera po Zagrebu još mnogo, a stanari su zbog takve prakse obeshrabreni', objasnio je predsjednik zagrebačke Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada, Zdravko Vladanović.
vezane vijesti
Zaobilaženje problema
Osim toga, kaže, ljudi nisu usvojili kulturu stanovanja s drugima. Ljudi u prizemlju ili suterenu ne žele dati potpis, jer njima lift ne treba, stariji sustanari bi radije da to riješi netko drugi osim njih... Ali, to nije sve. Vladanović upozorava da nedostaje radne snage koja bi ugrađivala dizala, a i da država vjerojatno neće izdvojiti dovoljno novca za ugradnju više od nekoliko desetaka liftova godišnje.
'Za subvencije će se u 2025. i 2026. izdvojiti po pet milijuna eura, a dizala koštaju, ovisno o veličini i kompleksnosti ugradnje, između 30.000 i 60.000 eura. Operativa, međutim, ne može pokriti ugradnju velikog broja dizala, možda 50 ili 60 godišnje. Nedostaje radne snage kod nas, a i u drugim dijelovima Europe. Čak i ako se, dakle, riješe financije, posao nema tko obaviti i zato je važno podržati obrazovanje u deficitarnim zanimanjima', istaknuo je Vladanović.
Prepreke se, ipak, mogu izbjeći. U jednoj zgradi na zagrebačkom Jarunu, dizalo su ugradili tako da su otplatu troškova ugradnje, odnosno kredita, na sebe preuzeli samo oni stanari koji dizalo namjeravaju koristiti. Oni koji su bili protiv ugradnje, nisu dobili kartice za dizalo, pa i dalje koriste stube.
Inače, iz Grada Zagreba tvrde da je sad potrebna suglasnost svih suvlasnika za ugradnju lifta na njihovim dijelovima zajedničkog prostora, a natpolovična suglasnost je potrebna ako će dizalo koristiti slabije pokretne osobe.
'Izvidom na objektu nadalje se utvrđuju tehnički uvjeti i mogućnosti ugradnje dizala, što može biti unutar ili izvan zgrade. O tehničkim uvjetima objekta ovisi i tip dizala koji se može ugraditi, električni ili hidraulični, a ako se zgrada nalazi unutar područja kulturnog dobra, potrebno je zatražiti i prethodno odobrenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Ugradnja dizala zahtijeva izradu glavnog projekta, prijavu početka radova nadležnom gradskom uredu te nakon njihova dovršetka ishođenje uporabne dozvole', izjasnili su se iz Grada Zagreba.
