Rusija i šest zemalja bivšega Sovjetskog Saveza, članica Organizacije sporazuma o zajedničkoj sigurnosti (ODKB), dogovorile su se u srijedu da će osnovati 'zajedničke oružane snage za brzo djelovanje', koje će uzvraćati na moguće vanjske prijetnje
Sporazum je potpisan u Moskvi na susretu na vrhu predsjednika Armenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije, Tadžikistana i Uzbekistana, samo dan pošto je Kirgistan otkazao Amerikancima zrakoplovnu bazu za vojne operacije u Afganistanu, piše agencija AP.
Rusija ubrzano jača svoj utjecaj u bivšim sovjetskim republikama, poglavito u obrambenom sustavu, piše agencija AFP i podsjeća da je u utorak Moskva s Bjelorusijom potpisala osnutak zajedničkog sustava protuzračne obrane.
Nove snage trebale bi imati oko 10.000 ljudi, a jezgru bi tvorili ruski padobranci.
Savjetnik ruskog predsjednika Sergej Prihodko najavio je da će snage imati "zajedničko zapovjedništvo" i da će "biti stalno smještene na ruskome tlu".
Najviše novca potrebna za osnutak Fonda za upravljanje krizom, o kojem je također postignut dogovor u Moskvi, osigurat će Rusija sa 7,7 od ukupno 10 potrebnih milijarda dolara.
Agencija AP piše da je kirgistanski predsjednik Kurmanbek Bakijev u utorak najavio da će otkazati ugovor s Amerikancima jer mu Rusija osigurava dvije milijarde dolara zajma i 150 milijuna novčane pomoći. Time bi nadoknadio gubitak prihoda koje je Kirgistan dosad primao od SAD-a koji je svake godine plaćao 150 milijuna dolara pomoći i 64 milijuna dolara za najam baze.
Rusija, SAD i Kina bore se za utjecaj u regiji Kaspijskog mora i središnje Azije, gdje se, kako se pretpostavlja, nalaze treće u svijetu najveće pričuve nafte i plina. Trojno suparništvo zbog utjecaja u regiji analitičari uspoređuju s Velikom igrom koju su u 19. stoljeću vodile Velika Britanija i carska Rusija.
Za prvoga mandata ruski predsjednik Vladimir Putin pozdravio je nazočnost američkih vojnika u središnjoj Aziji i nudio Washingtonu pomoć u ratu protiv terorizma, no odnosi dviju sila postupno su se pogoršavali zbog američkog proturaketnog štita i širenja NATO-a do samih ruskih granica
Godine 2005. Uzbekistan je otkazao Amerikancima zrakoplovnu bazu blizu afganistanske granice, ogorčen kritikama Zapada zbog gušenja prodemokratske pobune u istočnom dijelu zemlje.
Nedavno je Uzbekistan najavio da bi bio spreman opet ponuditi Amerikancima najam vojne baze.
