Radi se o projektu pokrenutom prije tri godine i financiranom od strane Hrvatske zaklade za znanost, a samo dan prije spomenutog snažnog potresa predstavljeni su novi rezultati istraživanja Stipčevića i niza njegovih suradnika - od čega posebno treba izdvojiti mapiranje nekih aktivnih rasjeda, izrađene strukturno-tektonske modele i izračunate osnovne simulacije mogućih potresa na području Dubrovačko-neretvanske županije. Ovaj dio Hrvatske - ali i susjedni istočni dio Hercegovine - dodatno je pokriven mrežom od osam novih seizmoloških postaja kojima će se preciznije odrediti epicentar potresa, no to je tek početak opsežnih planova koje je Stipčević otkrio za tportal.

Između ostalog, najavio je pretvaranje mreže optičkih kabela u neku vrstu velikih, desetke kilometara dugačkih senzora koji će detektirati trešnju tla. Radi se o prvom ovakvom projektu u Hrvatskoj i jednom od prvih takvih pothvata uopće u Europi.

Jedan od partnera u projektu DuFAULT jest i Dubrovačko-neretvanska županija koja njime dobiva ulazne podatke za pripremu svoga sustava na prirodne katastrofe, odnosno jake potrese koji se dakako ne mogu predvidjeti, ali nipošto ne smiju isključiti. Pogotovo na ovom području.

'Naša preliminarna procjena jest da su mogući potresi magnitude 7.0, u rangu onih koji su Dubrovnik pogodili u 17. stoljeću ili 1979. godine, premda je epicentar tog potresa zapravo bio na području Bara u Crnoj Gori. No i potres manje jačine mogao bi imati značajne posljedice ukoliko je njegov epicentar na manjoj dubini i bliže samom gradu, na to zbilja treba biti spreman. Uostalom, ovotjedni potres dogodio se pedesetak kilometara od Dubrovnika i imao je magnitudu 5,4, pa su ga ljudi itekako osjetili i prepali se', upozorava Stipčević i potom nam predstavlja što su on i suradnici radili u protekle tri godine.

'Osim spoznaje kolike potrese možemo očekivati izradili smo simulacije njegovog utjecaja na grad Dubrovnik i šire područje, a posebno je značajno mapiranje rasjeda jer dosad nismo imali precizne spoznaje kako su oni postavljeni, gdje se nalaze i koliko su aktivni. Ovaj dio Hrvatske jako je uzak i za poboljšavanje monitoringa bila je ključna suradnja s kolegama iz Bosne i Hercegovine, gdje su postavljena tri seizmografa. Dva su u funkciji dok je jednoga 'spržio' grom, no popravit će se', optimistično će sugovornik tportala i potom otkriva spretan manevar kojim su došli do novih i vrijednih spoznaja.

Prije nešto više od deset godina, naime, Hrvatska je odobrila istraživanja jadranskog podmorja u projektu pronalaska ležišta ugljikovodika. Ti podaci su pohranjeni u Agenciji za ugljikovodike i sada su iskorišteni kako bi se izradile karte aktivnih rasjeda u podmorju južnog Jadrana. Ostao je nerazjašnjen još nekoliko kilometara širok pojas blizu obale, a pretpostavljamo da je upravo na tom području bio izvor katastrofalnog potresa iz 17. stoljeća', objašnjava Stipčević.

On otkriva da se podmorski sustav rasjeda postavljen paralelno jedan uz drugoga i da je cijeli niz aktivan. Protežu se sjeverno prema Šipanu i južno prema Crnoj Gori i krivci su za katastrofalni potres iz 1979. godine.

'Bitan dio našeg projekta su postavljeni seizmografi s kojima smo u relativno kratkom vremenu od nule došli do pristojne pokrivenosti, a u idućem razdoblju planiramo dodatno povećati broj stanica i pokušati implementirati sustav ranog upozorenja na potrese', kaže Stipčević.

Radi se o ozbiljnom projektu koji građanima ugroženog područja daje ključnih nekoliko sekundi kako bi se pripremili na potres, no s time treba biti oprezan jer, dodaje, uvijek postoji mogućnost slanja lažnih upozorenja i situacije kada - po onoj narodnoj o vuku - građani na koncu ni ozbiljnu i stvarnu poruku upozorenja ne bi doživjeli stvarno i ozbiljno. Sustav za rano upozorenje u Kaliforniji se, recimo, planira i testira već godinama, pa se greške i lažne uzbune svejedno događaju.

'Uvijek treba naglasiti da se potresi ne mogu predvidjeti, ali da ih se može očekivati posebno na seizmički aktivnim područjima poput juga Dalmacije. No čak i kada bismo ih mogli predvidjeti, u slučaju razarajućeg potresa to bi nam malo pomoglo i zato je važno razvijati planove za slučaj katastrofe i biti spreman nositi se s posljedicama. Dubrovačko-neretvanska županija to dobro radi i preventivno se priprema: između ostalog vode računa o svom sustavu civilne zaštite, izradili su evakuacijske rute i provjerili stanje bolnice kako bi ona eventualno poslužila kao 'hot spot', odnosno lokacija okupljanja', otkriva nam ovaj profesor zagrebačkog PMF-a.

U sklopu njegovog projekta izrađene su i brojne simulacije koje žarkocrvenom bojom prikazuju 'kretanje' potresa: na osnovu ulaznih podataka od onoga iz 1979. godine izračunat je stupanj i intenzitet trešnje tla ovisno o tome je li epicentar potresa točka ili ploha, nalazi li se na sredini ili na kraju rasjeda i slično. Radi se o još uvijek preliminarnim, ali vrijednim podacima koji će stručnjacima i vlastima ukazati na koja područja se treba dodatno fokusirati i zaštititi ih.

Simulacije i preliminarni 3D modeli su zasad dostupni na stranicama projekta DuFAULT, no najavljeno je da će uskoro biti prilagođene laicima i dostupne na posebnom internetskom portalu.

'Sami projekt ima četverogodišnji period provedbe i uskoro se privodi kraju, no paralelno radimo na novom prijedlogu projekta. Također, kroz projekt CRONOS financiran darovnicom Kraljevine Norveške nabavili smo izuzetno vrijednu modernu opremu i instrumente koji će već postavljene optičke kabele i svjetlovode koristiti kao detektore prijetnje, čime ćemo zapravo dobiti desetke kilometara dugačke seizmografe koji će nam dati potpuno precizne podatke. Upravo taj sustav - prvi u Hrvatskoj i među prvima u Europi - razvijamo u suradnji s Hrvatskim telekomom i koristit će nam za rano upozorenje na potrese. I dalje ih nećemo moći predvidjeti, ali možemo ublažiti moguće razorne posljedice i biti se spremni s njima se nositi', zaključuje Stipčević.