Profesorica Zlata Đurđević s Pravnog fakulteta, bivša kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića za predsjednicu Vrhovnog suda, naglasila je u RTL Direktu da je postupila u skladu s pravilima javljajući se na drugi poziv, a nije bila dužna javiti se na prvi. 'Pristala sam na prijedlog predsjednika države koji je Ustavom ovlašteni predlagatelj. Moj pristanak nije nezakonita radnja, ne zna se koji sam zakon prekršila. Ni to mi nije billo objašnjeno koja je to protuustavna radnja', kazala je Đurđević
'Bez pristanka kandidata niti jedan ozbiljni kandidat neće se javiti na poziv. Prema tome moj pristanak nije nezakonit, izgleda da se okrivljujem za radnje predsjednika države, to je protupravni koncept gdje bi jedna osoba bila odgovorna za radnje druge osobe, a osobito kada se radi o kandidatu na postupku koji je objekt i ne može utjecati ni na koga', kazala je Đurđević za RTL Direkt.
Odgovarajući na pitanje što sada, trebaju li se dogovoriti premijer i predsjednik ili ide javni poziv, Đurđević kaže da je perpetuirajući javni poziv nespojiv s procedurom i diskrecijskom ovlašću predsjednika da predlaže predsjednika Vrhovnog suda.
'Ustavni sud je presudio, ali se ne može ostvariti izbor, cijela procedura traje tri mjeseca, poziv traje jedan mjesec, prema tome pokazuje se da ustavna odluka dovodi do neizbora novog predsjednika', kazala je.
vezane vijesti
'Mislim da se stalno minorizira poglavar sudske vlasti. Druge dvije vlasti i vrh sudbene vlasti omalovažavaju ovlasti koje ima predsjednik Vrhovnog suda. Nije točno da je on samo predsjednik Vrhovnog suda, on je poglavar sudbene vlasti. Imamo tri grane vlasti. Jedna od njih je sudbena. Na njenom čelu je osoba s demokratskim legitimitetom, bez obzira što to nije izvorni demokratski legitimitet, nego posredni, zastupnici i predsjednik svojim legitimitetom imaju pravo tumačiti volju hrvatskog naroda i oni biraju predsjednika Vrhovnog suda', poručila je.
Istaknula je da je predsjednik Vrhovnog suda poglavar sudbene vlasti. Štićena je osoba, ima ovlasti nadzor, pravo na davanje upita svim predsjednicima sudovima, nadziranje svih postupaka, vođenje pojedinih predmeta; odgovoran je za stručnu edukaciju sudaca, objavu sudskih odluka…
Može li predsjednik Vrhovnog suda raditi sve gore navedeno i bez demokratskog legitimiteta, može li to gospodin Marin Mrčela koji će biti v.d. predsjednik Vrhovnog suda? Premijer tvrdi da se ništa neće promijeniti.
'Prema zakonu je nedvojbeno da je on postavljen godišnjim rasporedom poslova. To je interni akt. Ali postoji Ustav koji kaže kako se bira predsjednika Vrhovnog suda i taj čin uključuje demokratski izbor. Upravljanje u odnosu na cjelokupnu sudsku vlast od strane osobe koja je postavljena internim aktom nije u skladu s Ustavom', poručila je Đurđević.
Upitana do kada može potrajati takva situacija jer je i Mrčela kojem mandat traje do kraja godine rekao da će se on možda autoimenovati za dalje, kaže da se tu ne razlikuje predsjednik Vrhovnog suda od predsjednika bilo kojeg drugog suda.
'Zamjenik se postavlja internim aktom i u slučaju da je predsjednik razriješen dužnosti zamijenit će ga, ali predsjednik Vrhovnog suda je posebna ustavna kategorija i mora mora imati demokratski legitimitet. Na ovaj način izlazi iz demokratskog sustava. Ne spominje se da je Ustavni sud u svojoj odluci rekao da se ponovni poziv mora provesti u danom roku do prestanka mandata sadašnjeg predsjednika. To se očito neće dogoditi. Javni poziv onemogućava da predsjednik države predloži predsjednika Vrhovnog suda, a da ga Sabor izabere', zaključila je Đurđević.
Na pitanje jesmo li u ustavnoj krizi, odgovorila je: To je nedostatak legitimiteta i neustavno postavljanje'.
Cijeli razgovor može se vidjeti ovdje.
