Glavna tema današnjeg razgovora bile su štete od olujnog nevremena praćenog obilnim ledom koje je u petak pogodilo područje Požege, Pleternice, Kutjeva, Vetova i Jakšića. Trenutne procjene šteta iznose više stotina milijuna kuna, izjavila je nakon sastanka županica Jozić, na što je predsjednik Vlade najavio da će odluka o prvoj pomoći stradalom području biti donesena na sjednici vlade u četvrtak.

"Ove štete Požeško-slavonska županija sa svojim općinama i gradovima sigurno ne može sama sanirati. Jako nam je bitna podrška vlade", rekla je županica Jozić. S njom se složio i gradonačelnik Glavić koji je podsjetio i na štete od velikih bujica početkom lipnja.

"U gradu Požegi ima 1.700 stambenih objekata kojima su oštećeni krovovi, prozori, fasade kojima je potrebna pomoć. Ona mora biti žurna kako ne bi nastale nove štete. U prethodnom nevremenu s buičnim poplavama bilo je 7,5 milijuna kuna štete", rekao je Glavić i podsjetio da su velike štete i na objektima gospodarskih subjekata i na poljoprivrednim kulturama.

Nakon što je Plenković najavio prvu odluku o pomoći stradalima u nevremenu, novinari su ga pitali koja je to konkretna pomoć koju poljoprivrednici mogu očekivati. Premijer je rekao da na prijedlogu mjera već radi ministrica poljoprivrede Vučković i da će one uvažavati činjenicu kako će dio poljoprivrednika posljedice nevremena osjećati više godina.

Plenković je najavio da će prvi dio pomoći stradalima ići od ministarstava, a drugi dio rasporedit će županija i lokalna samouprava. Prema njegovim riječima takav model raspodjele pomoći pokazao se dobrim u Sisačko-moslavačkoj županiji. Novinari su na osnovu tvrdnji poljoprivrednika pitali bi li štete bile manje da je funkcionirao sustav protugradne obrane. Predsjednik vlade je rekao da je protugradna obrana dobra i da koristi, ali da je upitno bi li ona bila učinkovita s ovim nevremenom, tako snažnim u tako kratkom vremenu.

Na pitanje kako će se isfinacirati pomoć Požegi, pomoć za potresom stradala područja te covid kriza Plenković je podsjetio da je nedavno prošao rebalans proračuna i da će vlada nastojati pomoći kao i u "covid krizi" kada je za isplatu 700.000 plaća osigurano 34 milijarde kuna. Prema njegovm riječima, sredstva se nalaze na stavkama ministarstava i u vladinim financijskim rezervama.

Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je kao netočne odbacio teze da će zbog zbog neizbora predsjednika Vrhovnog suda doći do ustavne krize i do zastoja reforme pravosuđa.

"Nema nikakve ustavne krize, ne znam čija je to teza, tko to govori govori krivo i loše, to jednostavno nije točno, ništa se dramatično ne događa. Imamo proces koji nije uspio u prvom ni u drugom krugu, ići će treći poziv pa se nadam da će uspjeti", rekao je premijer novinarima, napomenuvši da predsjednik Republike predlaže a Sabor, odnosno parlamentarnu većina odlučuje.

Upitan brine li ga kao premijera scenarij po kojem Vrhovni sud više ne bi imao izabranog čelnog čovjeka, Plenković je upitao tko je taj koji govori o višegodišnjem scenariju neizbora.

"Imate predsjednika Vrhovnog suda kojeg bira Sabor, imate zamjenika predsjednika koji će obavljati poslove i proces će trajati dalje", rekao je premijer.

Zaključio je da se zbog toga neće ništa čudno dogoditi i da će Vrhovni sud i država funkcionirati. "Nema tu nikakve drame. Nije to ništa neuobičajeno u demokraciji da nema dogovora oko imenovanja neke osobe na neku dužnost", rekao je premijer.

Ocijenio je također da neizbor neće utjecati na reformu pravosuđa. "Ne znam koja je teza ispraznija - to da imamo ustavnu krizu ili pak da čelna osoba Vrhovnog suda ima ikakve veze s bilo kojom reformom pravosuđa", rekao je pojasnivši da reformu predlaže vlada a usvaja Sabor.

Osvrćući se na izjave predsjednika Zorana Milanovića kako "osoba koja će krpati mjesto šefa Vrhovnog suda ima legitimitet kao klozet-frau", rekao je da ne želi to komentirati i da je na medijima da pitaju zašto Milanović grubo vrijeđa zamjenika predsjednika Vrhovnog suda. Istaknuo je da ne vidi čemu izjave koje ponižavaju ljude koji su ozbiljni i svoj posao rade dobro.

Podsjetimo, predsjednik Milanović komentirao je odbijanje njegove kandidatkinje za Vrhovni sud Zlate Đurđević te činjenicu da Marin Mrčela može obnašati funkciju v.d. predsjednika suda dok se ne pronađe novi kandidat.

'Kad imamo javni poziv, sve što mi preostaje je odabiranje neke osobe s popisa. U politici je potrebna i razina inteligencije koja je viša od temperature sobe. Mi sad imamo nešto što zovemo ustavna kriza, ja to zovem krizom legitimiteta. HDZ će odabrati osobu koja će sada krpati to mjesto, to je osoba koja nema nikakav legitimitet. To je neki sudac kojeg su oni dogovorili, godišnjom raspodjelom rada a dobio je u Europskom sudu pravde pet od mogućih 200 glasova za mjesto hrvatskog člana. To je klozet frau. Ispričavam se, ali tako je', dodao je.