Svjetski dan bubrega obilježava se od 2006. godine svakog drugog četvrtka u ožujku, a cilj mu je podići svijest o važnosti očuvanja zdravlja bubrega. Tim povodom o opasnostima koje nose bubrežne bolesti i kako ih prevenirati razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Mladenom Knotekom, pročelnikom Zavoda za nefrologiju Kliničke bolnice Merkur
Ove godine Svjetski dan bubrega i Dan žena padaju na isti dan te se obilježavaju pod sloganom: 'Bolest bubrega i žensko zdravlje – uključi, cijeni, osnaži'. Knotek napominje da je Svjetski dan bubrega posvećen skretanju pažnje na problem kronične bubrežne bolesti kao javno-zdravstvenog problema.
Koliko je bubrežna bolest izražena u Hrvatskoj? Knotek kaže da ne postoje točne hrvatske statistike koliko ukupno ima ljudi u različitim stadijima kronične bubrežne bolesti, ali se računa da je to u prosjeku jedan do dva posto populacije, što bi kod nas bilo oko 40-50 tisuća osoba.
vezane vijesti
'Više od 4000 ljudi nadomješta bubrežnu funkciju jer su izgubili vlastitu, od toga je oko 2000 do 2200 ljudi na dijalizi, a ostatak su transplantirani', navodi profesor.
Dva najčešća uzroka bubrežne bolesti su povišeni krvni tlak i šećerna bolest, a zbog toga je potrebno što bolje regulirati ih.
'Prekomjerna tjelesna težina je također povezana s razvojem bubrežne bolesti i treba paziti da se održava normalna tjelesna težina', napominje. Ostali uzroci bubrežnih bolesti, nastavlja, različiti su glomerulonefritisi ili druge bolesti, od kojih je najčešća policistična bolest.
>>> Optimistični Ivan Klasnić: Osjećam se kao Superman, imam četiri bubrega
'Njih ne možemo prevenirati, ali ih je važno na vrijeme uočiti. Svaka pojava oticanja nogu ili područja oko očiju, pojava proteina u mokraći trebala bi biti znak da se treba istražiti bubrežna funkcija', upozorava liječnik.
Ljudi često nisu svjesni opasnosti koje nose bubrežne bolesti. Ako se bolest ne tretira, jako brzo može završiti otkazivanjem bubrega, a u najgorem slučaju i smrću. Koliko su bubrežne bolesti opasne, hrvatska javnost je svjedočila i prateći životnu bitku bivšeg nogometnog reprezentativca Ivana Klasnića koji je imao tri transplantacije.
'Nažalost, mnogi ljudi s kroničnom bubrežnom bolešću, ako se na vrijeme ne detektira, ne dožive početak dijalize jer umru od srca i bolesti krvnih žila', kaže Knotek.
Savjetuje da se povremeno napravi nalaz mokraće gdje bi se trebala obratiti pozornost na pojavu proteina i krvi u urinu.
'Na najmanji znak pojave proteina ili krvi potrebno je raditi daljnju obradu', savjetuje liječnik. Jedan od znakova proteina u mokraći na koji treba obratiti pažnju je i pjenušavost urina.
'Bubrežna bolest, jednom kad se zaustavi, nije dugoročno povezana s dugoročnim rizikom za komplikacije, ali ako se ne uspije zaustaviti i ako se bubrežna funkcija postupno smanjuje, onda dovede do povećane smrtnosti krvožilnog sustava ili do potrebe za dijalizom i transplantacijom', kaže Knotek.
Obećavajuća za bubrežne bolesnike je činjenica da je transplantiranje organa u Hrvatskoj na zavidnoj razini.
'Nedavno smo prvi put nadmašili brojem transplantiranih broj pacijenata na dijalizi, tako da smo se po tom podatku svrstali u red razvijenih zemalja', poručio je Kontek.
