1990. godine 17 posto djece u EU27 rođeno je izvan braka. Deset godina kasnije izvan braka rođeno je 27 posto djece, dok se 2011. godine taj broj popeo na 39,5 posto. U tom se razdoblju udio rođenih izvan braka povećava u svim državama članicama. Dok se 1990. gotovo polovica djece izvan braka rađala u Švedskoj i Danskoj, a tek dva posto ili manje na Cipru, Malti i u Grčkoj. 2011. godine situacija je bitno različita. Najvišu stopu bilježi Estonija sa 60-postotnim udjelom djece, slijedi Slovenija sa 57 posto te Bugarska i Francuska s po 56 posto. Najmanje djece izvan braka rađa se u Grčkoj (7 posto), Hrvatskoj (14 posto), na Cipru (17 posto) i u Poljskoj (21 posto).

Udvostručenje broja izvanbračno rođene djece za stručnjake, demografe i sociologe nije neočekivano.

'Trend deinstitucionalizacije braka u Europi postoji već neko vrijeme. Sa zapadnjačkim načinom života stiže i u Hrvatsku i vjerojatno će biti u porastu. Međutim, Hrvatska je još uvijek dosta tradicionalno društvo i najveći se broj djece ipak rađa u bračnoj zajednici', kaže dr. sc. Ivo Turk, demograf i socijalni geograf s Instituta Ivo Pilar.

Najmanji postotak djece rođene u službeno sklopljenim brakovima tradicionalno su uvijek imale skandinavske zemlje zbog kulturoloških razlika, napominje dr. Turk. Naime, ondje je čin zaruka društveno daleko važniji od samog vjenčanja pa je zato manji broj djece ondje rođen u braku.

Hrvatska prati europski trend, ali na začelju kolone, potvrđuje i prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta Pilar.

'Sve je upućivalo da će do toga doći jer u suvremenom načinu života druge vrijednosti dolaze do izražaja. Pojedinac ima veće značenje, obitelj gubi na vrijednosti, društvo nije toliko patrijarhalno, nego je sekularno. Slovenija ima veći standard i manje patrijarhalno društvo, dok u Hrvatskoj još ima područja u kojima je izvanbračno dijete velika sramota, primjerice u Lici ili Dalmatinskoj zagori, dok u Istri ili Međimurju te u većim gradovima to nije slučaj. Tako će biti u sve više sredina pa možemo očekivati i više od 20 posto djece rođene izvan braka ', navodi dr. Pokos dodajući da gdjekad i povlastice za samohranog roditelja djelomično utječu na odluku o izvanbračnom životu, primjerice u Sloveniji kad je riječ o plaćanju vrtića.

Demograf dr. Anđelko Akrap ističe i da se dio izvanbračnih veza u Hrvatskoj ozakoni nakon rođenja djeteta. Takav je slučaj i jednog zagrebačkog para s troje djece koji se vjenčao kad su im djeca već krenula u školu.

'To smo učinili zbog birokratskih razloga jer, kad sam ostala bez studentskog statusa, nisam mogla imati zdravstveno osiguranje preko muža zato što nismo bili vjenčani'', navodi M. L.