Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je početkom tjedna da je cirkulacija gripe u Hrvatskoj već sada 'iznad sezonskog praga, što je neobično rano' iako je broj slučajeva u većini europskih zemalja još uvijek nizak. Glavni prijavljeni podtip među slučajevima u Europi je A(H3N2), koji utječe na starije osobe i povezan je s nižom učinkovitošću cjepiva, naveo je ECDC.

'Rano otkrivanje podtipa A (H3N2) pokazatelj je da bi nadolazeća sezona gripe mogla biti ozbiljna iako ne možemo sa sigurnošću znati kako će izgledati', rekao je Pasi Penttinen, voditelj ECDC-ova programa za borbu protiv gripe.

'Strmoglav porast infekcija gripe tijekom pandemije covida-19 mogao bi imati ozbiljne posljedice za starije osobe i one sa slabim imunološkim sustavom te bi mogao dodatno opteretiti zdravstvene sustave. Stoga je važno poduzeti potrebne mjere opreza i zaštititi one koji su najugroženiji', poručio je Penttinen.

Prošlu sezonu u cijeloj Europi obilježio je gotovo potpun izostanak otkrivenih infekcija gripom, što ukazuje na to da su epidemiološke mjere protiv covida, poput nošenja maske i izbjegavanja gužvi, učinkovite i u suzbijanju širenja gripe. Prije pandemije gotovo svaka peta osoba u ukupnoj populaciji bila je zaražena, a svaka četvrta razvila je simptome, navodi ECDC. Ozbiljnim komplikacijama gripe najizloženije su starije osobe, trudnice i osobe s kroničnim bolestima srca, pluća i dišnih putova, dijabetesom i poremećajima imunološkog sustava.

Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), ističe da se liječnici drže svojih protokola iako bi ove sezone situacija mogla biti 'iznimno teška'. Do pandemije covida, gripa se u pravilu dijagnosticirala iskustveno, bez PCR testova, no to će sada biti veliki izazov s obzirom na veoma slične simptome, primarno visoku temperaturu i bolove u mišićima. Razlika je u suhom kašlju, koji u gripi nije dominantan, te gubitku osjeta i mirisa, karakterističnom samo za covid. No nemaju ni svi oboljeli od covida te simptome.

'Klinički pristup liječenju je isti za obje bolesti – mirovanje kod kuće, skidanje temperature, puno tekućine. Najveći je problem diferenciranje bolesti. Nepoznato nam je kako ćemo postupati, nemamo nikakve stručne smjernice za primarnu zdravstvenu zaštitu, velika je nelagoda među nama. Možda će se paralelno raditi PCR testiranje na gripu i na covid, a to će onda i koštati..', kaže dr. Ban Toskić, dodajući da će se liječnici držati smjernica za covid, a za dalje će se tek vidjeti.

'Prava epidemija gripe još nije počela'

Epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić iz HZJZ-a podsjeća da je gripa ove godine izuzetno rano registrirana u Hrvatskoj, još krajem kolovoza.

'I ranije smo imali rane slučajeve gripe, primarno kod putnika, ali sad je već 147 potvrđenih slučajeva. Međutim taj porast je još uvijek sporadičan, broj ne raste brzo, isti je već nekoliko dana. Prava epidemija gripe još nije počela', tumači dr. Nemeth Blažić, dodajući da vrhunac sezone gripe obično nastupa krajem siječnja i u veljači dok se 'rep' može detektirati i do travnja.

'S obzirom na to da nemamo gripu koja dominira, a u tijeku je četvrti val covida, može se pretpostaviti da će većina testiranih biti pozitivna na covid. Važno je da kliničar indicira pretragu na temelju simptoma ako posumnja na infekciju, a zasad nema potrebe za masovnim rutinskim testiranjem i na covid i na gripu', upućuje dr. Nemeth Blažić, dodajući da je HZJZ u kontinuiranom kontaktu s kolegama na terenu, pa će se vidjeti hoće li ukazati potreba za time.

Spasonosna odluka HZJZ-a

Naravno, situacija nije jednostavna jer je moguća istovremena infekcija virusom gripe i covida, a ni svaki laboratorij nije u mogućnosti istovremeno testirati na jedno i na drugo. U svakom slučaju, cijepljenje će se opet pokazati spasonosnim, kako za pojedinca, tako i za zdravstveni sustav. Cjepivo protiv gripe na raspolaganju je građanima svake godine početkom studenog, pa će tako biti i sada. HZJZ je naručio čak 600.000 doza, daleko više nego prethodnih godina, što bi se moglo pokazati ključnim s obzirom na to da su veledrogerije, prema neslužbenim informacijama, naručile deset puta manje cjepiva nego lani za građane koji nemaju pravo na besplatno cjepivo. Razlog je vjerojatno taj što prošle godine gripe formalno nije ni bilo, a unatoč rekordnoj pomami građana za cjepivom, interes je naglo opao u siječnju, nakon što su naručene dodatne doze za ljekarne.

Podsjetimo, HZJZ distribuira 'svoje' cjepivo preko obiteljskih liječnika, s time da prednost imaju imunokompromitirani i posebne kategorije građana. Prve pošiljke tog cjepiva tek su stigle u ordinacije, potražnja je velika, a cijepljenje je službeno počelo u četvrtak.

Idućeg tjedna očekuje se početak prodaje cjepiva u ljekarnama, a zasad se zna da će se na policama svih hrvatskih ljekarni naći ukupno između 15.000 i 17.000 doza.