Dana 14. i 15. siječnja, u Egiptu se na referendumu glasa o novom ustavu čiji je nacrt osmislila i odobrila nova vojna vlast. Osim velike moći dodijeljene oružanim snagama, u novom ustavu šerijatski zakon i dalje ostaje na snazi, a njime se potiho priprema predsjednička kandidatura generala Abdela Fatah Al-Sisija
Šest mjeseci nakon što je predsjednik Muhamed Mursi svrgnut s vlasti, 53 milijuna glasača izjasnit će se tijekom dva dana glasovanja o novom ustavu zemlje. Novi tekst ustava modificirana je verzija ustava kojeg je dalo izglasati Muslimansko bratstvo 2012. dok je bilo na vlasti.
Iako nacrt novog ustava nema toliko izraženu religioznu notu kao prijašnji, šerijatski zakon, prema drugom stavku prijedloga, i dalje predstavlja glavnu okosnicu prava građana. No zato proračun za vojsku ostaje van ovlasti parlamenta, a Vrhovno vijeće oružanih snaga i dalje ima moć imenovati ministra obrane u sljedeća dva predsjednička mandata.
Kako izvještava Le Monde, većina medija, pod kontrolom vojske, pozivaju na glas za novi ustav te tvrde da se radi o glasu za političku i ekonomsku stabilnost. Mediji su značajan faktor u zemlji u kojoj je više od četvrtine glasača nepismeno. U kampanji se sustavno napadalo i Muslimansko bratstvo koje je proglašeno 'unutarnjim neprijateljem', a službeno i terorističkom organizacijom.
Ishod referenduma da se već sada jasno predvidjeti te je stoga glavno pitanje kolika će biti izlaznost, točnije koliki će biti legitimitet nove vojne vlasti, zaključuje francuski list. Za usporedbu, Muslimansko bratstvo uspjelo je na birališta privući 32 posto glasača. Sljedeće je pitanje hoće li referendum pružiti priliku generalu Abdelu Fatah Al-Sisiju, kojeg se predstavlja kao 'spasioca nacije', da se kandidira mjesto predsjednika.
Da nova vlast itekako ozbiljno shvaća novi referendum, pokazuju i sljedeći podaci. Tijek glasovanja osiguravaju čak 160.000 vojnika i 100.000 policajaca.
Egipatske nezavisne novine Al-Shorouk, kako prenosi Courrier Internatonal, tvrde da neće biti dovoljno odvažnosti da se odbije novi ustav jer bi se svi oni koji se javno usprotive ubrzo proglasili izdajicama. Tvrde da i jednoj i drugoj strani, vojnoj moći i Muslimanskom bratstvu, nedostaje moralnog legitimiteta, a revolucionarna manjina koja se bori protiv ove dvije dominantne struje sustavno je proganjana. Poručuju novoj vlasti da je jedini način da se izbjegne još jedna 'nasilna revolucija' zadovoljiti traženja naroda koja su i dovela do prvog ustanka početkom 2011. na trgu Tahrir.
