Javna ustanova koja bi trebala osposobljavati vrsne ekonomske stručnjake, kao što je Ekonomski fakultet u Zagrebu, ne bi trebala dopustiti traljavo poslovanje i financijske izvještaje pune rupa, na koje su u Državnoj reviziji imali niz zamjerki pa su im dodijelili uvjetno mišljenje
Revizori su lani pregledavali i nedavno objavili izvješće o poslovanju Ekonomskog fakulteta u Zagreb i to, zanimljivo, tek za 2011. Te je godine fakultet vodio Tonći Lazibat, koji je i danas dekan, i koji je to mjesto preuzeo 2010. od aferama pritisnutog Darka Tipurića.
Ugledni članovi akademske zajednice doimaju se ovdje poput studenata na popravnom: nakon što su ih revizori prozvali zbog niza nepravilnosti 2009., dobili su upute što i kako poboljšati u poslovanju. Nešto su uspjeli popraviti, ali dio ozbiljnih zamjerki i dalje stoji. Od nepovoljnog mišljenja pomakli su se na ljestvici za jedno mjesto – do uvjetnog mišljenja.
Kao jedan od primjera lošeg vođenja knjiga i netransparentnog poslovanja navodi se da su nepoznatom broju studenata oproštene školarine. Naime, revizori pišu kako je Ekonomski fakultet tijekom 2011. studentima slabijeg imovinskog stanja odobrio neplaćanje školarina, dok su oni zauzvrat za Fakultet obavljali određene poslove. Njihove je molbe odobravao prodekan, radi se o 'većem broju studenata', a revizori upozoravaju da fakultet nije donio interni akt po kojemu bi bili utvrđeni kriteriji koji moraju biti zadovoljeni da studenti dobiju takvu mogućnost. 'Kako bi svi studenti imali jednake uvjete studiranja, trebaju im biti dostupne informacije o navedenom načinu podmirenja školarine', pišu revizori. Nije evidentirano koliko su vrijedile oproštene školarine, niti radovi koji su na ime njih obavljeni. Odgovarajući na čitav niz propusta koji se tiču vođenja poslovnih knjiga, s fakulteta su poručili da su 2013. primjenom novog softvera za računovodstvo ispravljeni mnogi nedostaci.
Ukupni prihodi fakulteta iznosili su 148,7 milijuna kuna, od čega je iz proračuna uplaćeno 77,6 milijuna kuna, dok vlastiti prihodi iznose 71 milijun kuna. Rashodi za zaposlene iznosili su 104,7 milijuna kuna, od čega malo više od polovice osigurava proračun, a ostatak vlastiti prihodi. Rashodi za zaposlene porasli su u godinu dana za 18 posto, zbog većeg broja zaposlenika (370 umjesto 345) i obračuna naknada za nastavu. Prosječna neto plaća u 2011. iznosila je 9.882 kuna.
Revizorima su plaće sporne jer je zaposlenicima svaki mjesec isplaćivan predujam prekovremenog rada u visini 35 posto od bruto plaće kakve im obračunava Ministarstvo, na temelju odluke dekanskog kolegija iz 2005., bez vođenja posebne evidencije rada iznad norme. Tako je za stimulacije isplaćeno oko 27 milijuna kuna. 'U prijedlozima za isplatu nije navedeno na temelju kojih je poslova ostvareno to dodatno pravo', navodi se.
Fakultet je na primjedbu odgovorio da je 2013. ispravljena nepotpuna evidencija radnog vremena. Tvrde da su pojedini voditelji organizacijskih jedinica navodili dodatne poslove koje je zaposlenik obavio, iako ne svi. 'Bonus se isplaćuje kao stimulacija onima koji su izvrsni, o čemu odluku donosi voditelj', objašnjavaju, ali i obećaju da će ispraviti i taj nedostatak.
Prihodi od školarina za poslijediplomske studije nisu evidentirani u skladu s propisima o proračunskom računovodstvu prema kojima se prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojem su raspoloživi, odnosno da se evidentiraju samo oni koji su naplaćeni.
Lista propusta koji se nastavljaju je podulja: spominje se neisplata 1,6 milijuna kuna u Fond za razvoj sveučilišta; neuredno evidentiranje poslova obavljenih prema ugovorima o autorskom djelu; dodjela donacija bez utvrđenih kriterija; nerealno iskazivanje financijske imovine i nabavljanje četiri milijuna kuna vrijednih usluga i roba mimo zakonom propisanih postupaka javne nabave.
