U užurbanoj metropoli Seulu vlasti su ovog tjedna objavile da će u sljedećih pet godina potrošiti 451,3 milijarde vona (gotovo 303 milijuna eura) kako bi 'stvorile grad u kojem nitko nije usamljen'.

Njihove nove inicijative uključuju savjetnike za usamljenost dostupne putem telefonske linije koja radi 24 sata dnevno, internetsku platformu za savjetovanje, kao i mjere praćenja koje uključuju osobne posjete i konzultacije, piše CNN.

'Usamljenost i izolacija nisu samo pojedinačni problemi, već zadaci koje društvo mora zajedno rješavati', rekao je gradonačelnik Seula Oh Se-hoon u izjavi za javnost. Grad će, kako je dodao, 'mobilizirati sve općinske kapacitete' kako bi se pomoglo usamljenim ljudima da se oporave i 'vrate u društvo'.

Psihološke usluge i planovi za starije

Grad također planira uvesti proširene psihološke usluge i zelene površine, prehrambene planove za stanovnike srednje i starije dobi, namjenski 'sustav pretraživanja' za prepoznavanje izoliranih stanovnika kojima je potrebna pomoć te aktivnosti koje potiču ljude da izlaze i povežu se s drugima, poput vrtlarstva, sporta, književnih klubova i drugih društvenih aktivnosti.

Stručnjaci su pozdravili ove mjere, ali naglašavaju da je potrebno učiniti više – dijelom zato što je usamljenost u Južnoj Koreji povezana s nekim specifičnim aspektima kulture koje je teško promijeniti.

'Usamljenost je trenutno značajan društveni problem pa su napori i politike za njegovo rješavanje apsolutno nužni', rekla je An Soo-jung, profesorica psihologije na Sveučilištu Myongji, upozoravajući pritom da 'treba pažljivo razmotriti koliko će ove mjere biti učinkovite'.

Tisuće 'usamljenih smrti'

Problem usamljenosti dobio je nacionalnu pozornost proteklog desetljeća zbog porasta povezanih problema – poput mladih ljudi koji se povlače iz svijeta i provode dane izolirani kod kuće, često mjesecima. Ovaj fenomen, poznat pod japanskim izrazom hikikomori, postao je sve češći. Prema jednoj procjeni, Južna Koreja je 2022. imala čak 244.000 takvih osoba.

Broj 'usamljenih' smrtnih slučajeva također raste – prošle godine dosegnuo je 3661, u usporedbi s 3559 u 2022. i 3378 u 2021., prema posljednjim podacima ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, objavljenima prošlog tjedna.

Dio tog porasta mogao bi se pripisati novoj, proširenoj definiciji 'usamljene smrti'. Dok je prethodnih godina tijelo moralo biti pronađeno nakon 'određenog vremena' kako bi se smrt klasificirala kao 'usamljena', sada se taj pojam odnosi na svakoga tko živi u društvenoj izolaciji, odsječen od obitelji ili šire rodbine, i umre uslijed samoubojstva ili bolesti.

Još jedan čimbenik u porastu 'usamljenih smrti' mogla bi biti demografska kriza u zemlji. Starenje populacije i pad nataliteta doveli su do toga da već nekoliko godina ima više umrlih nego rođenih. Ukupna stopa smrtnosti u Južnoj Koreji raste, a s njom i broj 'usamljenih smrti'.

No brojke ukazuju na još dublji problem, a on najviše pogađa muškarce srednje i starije dobi.

Više od 84 posto 'usamljenih smrti' zabilježenih prošle godine odnosilo se na muškarce, što je više od pet puta veći broj u usporedbi sa ženama, prema podacima ministarstva. Muškarci u 50-im i 60-im godinama činili su više od polovice ukupne skupine, što ih čini 'posebno ranjivima na rizik da umru sami'.

Usamljenost nije problem samo u Južnoj Koreji

Usamljenost nije specifična samo za Južnu Koreju i 'teško je reći da su Korejci usamljeniji od drugih', rekla je An. Međutim, kad se govori o uzrocima njihove usamljenosti, 'postoje neke razlike u usporedbi s drugim zemljama', dodala je.

U nekim se kulturama usamljenost smatra osjećajem koji se javlja 'kad odnosi nisu ispunjavajući', rekla je An. 'U Koreji ljudi kažu da se osjećaju izrazito usamljeno kad smatraju da nisu dovoljno vrijedni ili da nemaju svrhu.'

Slično mišljenje iznijeli su i drugi stručnjaci – jedan je ranije rekao za CNN da su mnogi milenijalci i pripadnici generacije Z u Koreji osjetljivi na kritiku, skloni pretjeranoj samokritici i boje se neuspjeha.

Studija iz lipnja ove godine otkrila je da epidemija usamljenosti odražava nijanse korejske kulture koja 'naglašava relacijsku orijentaciju' – odnosno ljude koji se definiraju u odnosu na druge oko sebe. Zbog toga Južnokorejci mogu osjećati duboku usamljenost ili osjećaj neuspjeha ako misle da ne 'ostvaruju značajan utjecaj na druge ili društvo', navodi se u studiji.

To je velika razlika u odnosu na druge zemlje, tvrdi An. Korejci mogu imati uspješan društveni život i bliske veze s drugima, ali se ipak mogu osjećati usamljeno 'kada se uspoređuju s drugima i postavljaju pitanja jesu li korisni i dovoljno doprinose društvu ili zaostaju'.

Kultura orijentirana na postignuća

Studija je također identificirala druge čimbenike, poput porasta broja samačkih kućanstava, smanjenja društvenih interakcija izvan posla i obitelji, dominacije društvenih medija koji potiču osjećaj neadekvatnosti te južnokorejske kompetitivne kulture 'orijentirane na postignuća', što potiče osjećaj usamljenosti među onima koji ne uspijevaju ostvariti svoje ciljeve.

'Kada svi pretjerano težimo istim vrijednostima, na kraju gubimo sami sebe', rekla je An. 'Naše društvo zahtijeva visok kolektivni društveni život, ali često ne poštuje pojedinca', što znači da se ljudi bore nositi se sa samoćom ili osjećajem neuspjeha.

Vladini napori

Južnokorejske vlasti pokrenule su niz inicijativa tijekom godina kako bi se borile protiv ovog problema, uključujući zakon o prevenciji i upravljanju 'usamljenim smrtima', a on nalaže vladi da sastavi sveobuhvatan preventivni plan i petogodišnje izvješće o situaciji.

Godine 2023. vlada je donijela amandman kojim se povučenim mladim osobama osigurava financijska potpora, uključujući do 650.000 vona (440 eura) mjesečno za životne troškove, kako bi im se pomoglo da se 'ponovno uključe u društvo'.

Južna Koreja nije jedina u ovoj borbi

Japan, u kojem je fenomen hikikomori prepoznat i detaljno proučen, imenovao je ministra za usamljenost i izolaciju 2021. godine. Sljedeće godine vlada je objavila intenzivan plan protumjera, uključujući savjetodavne službe dostupne 24 sata dnevno i proširenje socijalnih programa.

Druge zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, također su imenovale ministre za usamljenost. Glavni kirurg Sjedinjenih Država upozorio je na 'epidemiju usamljenosti i izolacije' u savjetu iz 2023., pozivajući na mjere poput izgradnje jače društvene infrastrukture i reguliranja internetskih platformi.

Čak je i Svjetska zdravstvena organizacija 2023. godine osnovala komisiju za borbu protiv usamljenosti, nazvavši je 'hitnom zdravstvenom prijetnjom'.

No An je rekla kako 'sumnja da će jednostavno širenje fizičkih veza u temelju riješiti problem usamljenosti... To nije nešto što se može lako promijeniti samo jednom politikom'. Budući da su u igri složeni, kulturološki specifični čimbenici, možda će biti potreban dublji pomak da bi pojedinci mogli 'razviti snagu da budu sami i suoče se sa sobom', rekla je.

'Moramo njegovati sposobnost brige o sebi i drugima. No naš društveni život je jako naporan, pa se čini da nemamo vremena ni da se pobrinemo sami za sebe.'