Čelnik Stranke pravde i razvoja (AKP) islamističkih korijena, Erdogan je uspio u onome što se činilo nemogućim: stavio je vojsku pod svoj nadzor te spojio islamski konzervatizam s gospodarskim rastom. Nakon 11 godina na vlasti, kao ruski čelnik Vladimir Putin prije njega, promjene zakona prilagodio je sebi kako bi postao predsjednik, javlja hrt.hr.

Mnogi su zabrinuti da će ukidanje vojno-sekularnog temelja Ataturkove moderne turske države otvoriti vrata islamizmu, a pritiscima na vojsku i medije potpirio je takve strahove. Njegove su ambicije pomalo megalomanske - želi biti vođa modernog islamskog svijeta i Tursku, članicu NATO-a, vidi kao globalnu silu.

Siguran sam da se vaš uzvik čuje u Bagdadu, Mosulu, Asri, Kirkuku, Erbilu i da ljudi u BiH, Makedoniji, Bakuu i Nikoziji govore sada amen na vašu molitvu', govorio je Erdogan pristašama u predsjedničkoj kampanji. Pobjedu je ostvario s 52 posto glasova, čime je zacementirao potpunu političku dominaciju u zemlji u posljednjem desetljeću.

Zapad će novom turskom predsjedniku mnogo toga progledati kroz prste, tim više što je njegova verzija prozapadnog islama melem za zapadne uši. No moderni Turci naviknuti su na još liberalniji život, pa su Erdoganove marame za žene i suzdržavanje od alkohola za mnoge u gradovima regresivna propovijedanja, ocjenjuje hrt.hr.

'Mnogi misle da Erdogan ima potporu jer je karizmatični i konzervativni vođa. No naša istraživanja pokazuju da većina glasuje za njega zbog uspješne gospodarske politike', rekao je turski politički analitičar Adil Gur.

Najviše su ga pogodile korupcijske afere, zbog kojih je zabranio Twitter i rastjerivao prosvjednike suzavcem.

Amila Kahrović Posavljak, analitičarka sarajevskog tjednika Dani, podsjeća da je Erdogan najavio da će promijeniti Ustav kako bi ojačao svoje ovlasti.

'Ne smijemo zaboraviti da u ovom trenutku nije bitno samo ono što se događa u Turskoj, bitan je kompletan regionalni kontekst, pogotovo Ergodanovi ulozi u Iraku', rekla je Kahrović Posavljak, dodajući da se Erdogan niti jednog trenutka nije oglasio protiv strašnih zločina pripadnika tzv. 'kalifata' u Iraku.

'Pokušao je da svatko uzme svoj dio kolača tako što se dogovorio s predstavnicima iračkih Kurda da će priznati irački Kurdistan u zamjenu za koncesije za naftu, budući da je ta regija iznimno bogata naftom. Dakle, iako u određenim trenucima širokim masama može izgledati kao neki sumanuti autokrat, iako nedvosmisleno ima autokratske sklonosti, to je zapravo čovjek koji je jedan vrlo promišljeni i čisti politički pragmat', rekla je Kahrović Posavljak za 'Dnevnik 3' HTV-a.

Više o golemom utjecaju Turske u BiH možete pročitati ovdje

Erdogan stupa na dužnost 28. kolovoza i po ustavu kao predsjednik države mora istupiti iz stranke. AKP će uskoro početi sa sastancima na kojima će izabrati novog predsjednika stranke i premijera. No, nitko ne sumnja da će kontrola i dalje biti u Erdoganovim rukama.

Diplomat i akademik Ekmelddin Ihsanoglu (71), bivši čelnik Organizacije islamske konferencije, zajednički kandidat dvije glavne oporbene stranke u parlamentu, Republikanske narodne stranke (CHP) lijevog centra i ekstremno desne Stranke nacionalnog pokreta (MHP), osvojio je u prvom krugu 38,5 posto glasova.

Ihsanoglu je Erdoganu čestitao na pobjedi, ali nije propustio spomenuti da je kampanja bila neravnopravna. Erdogan je imao nemjerljivo veću minutažu na televiziji, a svoju premijersku poziciju koristio je u kampanji pa je u srpnju sudjelovao na brojnim vladinim skupovima uzduž i poprijeko zemlje, polažući kamen temeljac za nove projekte i režući vrpce na onima završenima. I dok su mu se protukandidati trsili u prikupljanju donacija za kampanju, premijer se koristio državnim financijama.

Po ustavu, predsjednik turske države ima pravo na dva petogodišnja mandata. Analitičari kažu da Erdogan želi vladati još jednu dekadu, odnosno biti predsjednik 2023. kada će Turska obilježiti stogodišnjicu moderne republike koju je utemeljio Mustafa Kemal Ataturk. I do tada već nadmašiti 'oca nacije' po duljini vladanja.