Pristaše po Ankari mašu zastavama i trube po ulici pošto je državna televizija objavila da je Erdogan, koji je više od desetljeća bio premijer, na nedjeljnim izborima osvojio 51,8 posto glasova, 13 više od najbližeg protukandidata.

Predsjednik državnoga izbornog povjerenstva potvrdio je Erdoganovu većinu nakon što je prebrojano 99 posto glasova, te rekao kako će u ponedjeljak objaviti potpune neslužbene podatke, javlja Reuters.

'Narod se izjasnio,' rekao je 60-godišnji Erdogan gomili koja mu je klicala u kongresnome centru u Istanbulu.

On još nije proglasio pobjedu na prvim izravnim izborima za turskoga predsjednika kojega je dosad birao parlament, ali u glavnome gradu Ankari, u sjedištu svoje stranke AKP već se priprema balkon, a pod njim se okupljaju tisuće pristalica koje ga žele čuti. Turska je pod Erdoganom postala regionalna gospodarska sila. On se kao premijer uzdignuo na valu vjerskog konzervativizma koji je transformirao sekularnu republiku kakvu je utemeljio Mustafa Kemal Ataturk na ruševinama Osmanskoga Carstva 1923.

No njegovi kritičari kažu da će Erdogan kao predsjednik, s korijenima u političkome islamu i bez tolerancije prema neistomišljenicima, tu članicu NATO-a i kandidatkinju za članstvo u Europskoj uniji, još više udaljiti od Ataturkovih sekularnih ideala.

Erdogan će 28. kolovoza prisegnuti kao predsjednik, a AKP će mu brzo početi tražiti nasljednika na mjestu premijera i predsjednika stranke. Vodećim se kandidatom smatra ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu.

Erdoganov glavni protukandidat na nedjeljnim izborima, Ekmeleddin Ihsanoglu, nekadašnji diplomat i sveučilišni profesor koji je dobio 38,5 posto glasova, čestitao je Erdoganu na izbornoj pobjedi. Erdoganovi pristalice, konzervativni vjernici, njegovu pobjedu smatraju krunskim postignućem njegova nastojanja da se Turska preoblikuje i da oslabi utjecaj sekularne elite.

Među glasačima koji su protiv njega vlada rezignacija. 'Gotovo da sam deprimiran. Brinem se za svoju zemlju jer se i sam ovdje sve više osjećam kao stranac. Premijer govori o Turskoj koju ja više ne prepoznajem', kaže 43-godišnji Erkan Sonmez, zaposlenik u uvozno-izvoznom poduzeću.

'Ne mogu više razgovarati sa susjedima koji glasaju za AKP. Što mislite, je li to onda mirna zajednica?', kaže on.

Erdogan je najavio da će kao predsjednik činiti sve što mu sadašnji zakoni omogućuju, za razliku od prethodnika koji su uglavnom obnašali ceremonijalnu funkciju. Osim toga, on kani promijeniti ustav i uvesti predsjednički sustav u Tursku.

Sadašnji je ustav napisan pod vojnom vlašću nakon udara 1980. dopušta mu da predsjeda sastancima kabineta i imenuje premijera i članove glavnih pravosudnih tijela, poput ustavnoga i vrhovnog suda.

Turska ima parlamentarni sustav i većina je ovlasti u rukama premijera, a Erdogan po statutu stranke Pravde i razvoja (AKP), stranke islamističkih korijena koja od osnutka 2001. nijednom nije izgubila na izborima, ne može ponovno biti kandidat za premijera i u četvrtom mandatu.

Iako bi mu bilo puno lakše promijeniti tu stranačku povelju, kako navodi BBC, Erdogan kao budući predsjednik namjerava promijeniti ustav i ujediniti sve ovlasti jer smatra da bi snažan predsjednički sustav po američkom modelu puno više odgovarao Turskoj nego sadašnji parlamentarni.

A usput bi i njemu omogućio da u svojim rukama ima ovlasti i predsjednika i premijera. Amerika mu je uzor i po tom što, kako kaže, i predsjednik Barack Obama, kao uostalom i njemačka kancelarka Angela Merkel, ostaju na svojoj dužnosti dok vode predizbornu kampanju. Zato ni on nije htio poslušati zahtjev glavne oporbene stranke CHP-a da kao premijer podnese ostavku uoči izborne kampanje za predsjednika države.