Dvije su zemlje nakon ruske invazije na Ukrajinu zatražile članstvo u NATO-u, a to mora potvrditi svih 30 članica Saveza. Turska je posebice istaknula Švedsku kao državu koja mora zauzeti jasan stav protiv osoba koje Ankara smatra teroristima, a većinom se radi o kurdskim militantima.

Ankara tu skupinu također krivi za pokušaj državnog udara 2016.. Švedska i Finska su u lipnju 2022. s Turskom potpisale sporazum o izručenju traženih osoba kako bi premostile prigovore Ankare i pridružile se NATO-u. "Rekli smo im, ako nam ne predate teroriste, vaš zahtjev u parlamentu neće proći", rekao je Erdogan aludirajući na zajedničku konferenciju za novinare u studenom sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom.

Turski predsjednik traži izručenje oko 130 "terorista". Ankara je prošli tjedan osudila videomontažu koju je napravila skupina bliska Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK) u Švedskoj, na kojoj lutak s likom predsjednika Erdogana visi obješen za noge i naziva ga se "diktatorom".

Dvije zemlje su obećale da će deportirati ili izručiti osumnjičene za terorizam, oslanjajući se na turske obavještajne podatke i zakone EU-a. Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin u subotu je upozorio da vrijeme istječe te da bi parlament, ako dvije zemlje ispune obećano, njihove zahtjeve ratificirao prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora u svibnju.

Kalin smatra da Turska od Švedske ili Finske "ne traži ništa što nije u skladu s njihovim zakonom" te dodaje da je Ankara "vrlo realna". Kristersson je pak ranije u ponedjeljak rekao da je njegova zemlja u "dobroj poziciji" glede ratifikacije Turske za članstvo u NATO-u.