Ujedinjeni u namjeri da sruše aktualnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, čelnici novooformljene koalicije Savez za narod, koju čine turske stranke različitih političkih predznaka, osnovale su savez kako bi ga blokirale jer je u travnju sazvao prijevremene izbore prvobitno predviđene za studeni iduće godine.

Oporbena koalicija odnosi se samo na parlamentarne izbore jer tri od četiri stranke imaju svoje kandidate za predsjedničke izbore. U toj koaliciji se ne nalazi prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP), koja je sama krenula u predizbornu kampanju te je za svojeg predsjedničkog kandidata imenovala Selahattina Demirtasa, stranačkog čelnika koji se već godinu i pol nalazi u zatvoru zbog optužbi za terorizam.

Demirtas se obratio glasačima iz pritvora, što je prenosila turska državna televizija TRT, a kandidat je pozvao glasače da na prijevremenim izborima 24. lipnja 'spriječe režim jednog čovjeka'. Čelnik HDP-a je u desetominutnom govoru trenutnu tursku političku klimu usporedio s najavom za film 'čiji zastrašujući dijelovi još nisu ni počeli'.

Kako je pojasnio, lider HDP-a se kandidirao zato što nije osuđen ni za jedno kazneno djelo, a turska državna televizija mu je dozvolila iskoristiti zakonsko pravo prema kojem se svaki predsjednički kandidat može 20 minuta obratiti gledateljima.

>>> Erdogan obećao ukidanje izvanrednog stanja, ali samo uz jedan uvjet

Demirtas je ustvrdio kako je ilegalno pritvoren jer ga se 'vlada plaši', poručivši svojim glasačima: 'Sve dok ste vi slobodni, i ja ću biti slobodan.'

Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) sa svoje strane je imenovala Erdogana kao kandidata za predsjedničke izbore. Ta stranka vodi parlament već 16 godina, ali je i ona za predstojeće parlamentarne izbore oformila koaliciju s ekstremno desničarskom strankom MHP.

Predizbornu kampanju prate neredi, pa je tako turska policija prošlog vikenda uhitila 19 osoba, među kojima se nalazi i vrh Narodne demokratske stranke koja je održavala predizborni skup u većinski kurdskom jugoistoku Turske, blizu granice sa Sirijom.

U međuvremenu je za poticanje nereda turski predsjednik optužio HDP, kao i Radničku stranku Kurdistana (PKK), koju Turska i njezini zapadni saveznici nazivaju terorističkom.

Predstojeći izbori će biti posebno važni jer će označiti prelazak s parlamentarnog na predsjednički sustav vladanja u Turskoj, prema kojem šef države ima šire ovlasti u skladu s prošlogodišnjim izmjenama ustava, koje je Erdogan inicirao.

Shodno ustavnim izmjenama, ukida se pozicija premijera, a izvršne ovlasti nakon izbora preuzima predsjednik države. Zakonodavne ovlasti i dalje će biti koncentrirane u parlamentu, s tim da će parlament brojati 600, umjesto dosadašnjih 550 zastupnika.

>>> Urušava se tursko gospodarsko čudo, Erdoğanova politika mogla bi ga dotući

Na parlamentarnim izborima u Turskoj će sudjelovati ukupno osam političkih stranaka, a ovo je prvi put da one nastupaju udružene u saveze. Vladajuća Erdoganova stranka na izborima će nastupiti u sastavu Narodnog saveza, u kojem je i dosadašnji oporbeni MHP.

Na kandidacijskim listama za ulazak u novi saziv Velike narodne skupštine Republike Turske nalazi se i ukupno 68 neovisnih kandidata.

Ukupno šest kandidata pak sudjeluje u izbornoj utrci za predsjednika Turske, a pored aktualnog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, tu su još Muharem Ince, Meral Aksener, Temel Karamollaoglu, Dogu Perincek te spomenuti Demirtas.

Predsjednik države i parlament biraju se na mandat od pet godina.