Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak da pitanje Ljubljanske banke čije rješenje Slovenija zahtijeva kao uvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora nije bilateralno pitanje i da ne očekuje da će Europska komisija požurivati Sloveniju da taj ugovor ratificira.
U razgovoru za emisiju 'Odmevi' Slovenske televizije u ponedjeljak kasno navečer Erjavec se nije složio s pitanjem voditelja u kojemu se tvrdilo da u Bruxellesu postoje pritisci ili nezadovoljstvo što Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora rješenjem pitanja Ljubljanske banke i njenih štediša iako Zagreb to smatra odvojenim pitanjem u odnosu na svoje buduće članstvo i iako je i Europska komisija u svojoj izjavi to pitanje nazvala "bilateralnim" koje trebaju riješiti dvije države.
"Ne, ne radi se o bilateralnom pitanju. Ako Slovenija ne ratificira pristupni ugovor Hrvatske i EU-a, to onda više nije bilateralno pitanje nego i pitanje kojim će se morati baviti EU", rekao je oštro Erjavec.
Izrazivši očekivanje da će se putem razgovora dvojice financijskih stručnjaka koje su za pitanje Ljubljanske banke imenovale dvije vlade doći do obostrano prihvatljiva rješenja, Erjavec je rekao da taj dijalog treba nastaviti i da osobno želi da do rješenja dođe što prije, kako bi Slovenija onda mogla otpočeti proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora.
Erjavec je potvrdio da je slovenska vlada svom financijskom stručnjaku za to pitanje Francetu Arharu dala ograničeni vremenski mandat koji vrijedi do kraja ove godine.
Špekulacije o navodnom nezadovoljstvu Bruxellesa slovenskim pritiskom na Hrvatsku Erjavec je zanijekao, rekavši da bi ti pritisci bili neobični ako bi do njih došlo jer je Slovenija članica EU-a.
"Mi smo članica EU-a, mi smo u tom klubu, pa bi pritisci bili vrlo neobični", rekao je Erjavec, dodavši da je i Slovenija trebala ispuniti uvjete kako bi ušla u EU, što se dogodilo 2004. godine.
Erjavec je rekao da je stanjem oko Ljubljanske banke u sadašnjem trenutku Slovenija nezadovoljna budući da je bivši premijer Borut Pahor tu stvar smatrao riješenom, odnosno da se do rješenja došlo tijekom hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om, kada se pregovaralo o 4. poglavlju koje se odnosi na slobodan protok kapitala.
"Hrvatska dosad nije ispoštovala svoje obveze. I u Bruxellesu se sada čude jer su mislili da je u pregovorima to pitanje bilo riješeno", rekao je slovenski ministar.
