"U Trstu će biti (njemačka kancelarka) Angela Merkel,  (francuski predsjednik) Emmanuel Macron, talijanski premijer Paolo Gentiloni i svi predsjednici država iz ove regije. Vjerujte mi, oni neće moći izbjeći pitanje implementacije arbitražne presude", kazao je Erjavec za mariborski dnevni list "Večer", objavljen u subotu.

Berlinska inicijativa koju je pokrenula Njemačka proces je približavanja država zapadnog Balkana Europskoj uniji, kao izraz potpore njihovim reformama i ekonomskoj obnovi i komplementaran je procesu Brdo-Brijuni kojim njegovi pokretači, Slovenija i Hrvatska, pomažu uspostavi povjerenja i suradnje balkanskih država na putu u euroatlantske integracije.

No, slovenski ministar vanjskih poslova kani u Trstu  istaknuti pitanje neriješenog graničnog problema Hrvatske i Slovenije.

"Ne možemo govoriti o  stabilnom zapadnom Balkanu, ako dvije članice Unije, poput Hrvatske i Slovenije imaju neriješeno tako prvorazredno pitanje, kao što je pitanje granice",  kazao je.

Erjavec je siguran da će Hrvatska postupno "omekšati" svoje do sada čvrste pozicije glede arbitražne presude i arbitražnog procesa za koji ona tvrdi da je kontaminiran i da je iz njega izašla, zbog čega odbija implementirati presudu i nudi Ljubljani bilateralne razgovore za rješenje tog dvostranog pitanja.

Prema Erjavčevoj ocjeni, presuda koju su prije desetak dana objavili arbitri je pravedna i uravnotežena, ali u postupku implementacije, u dogovoru s Hrvatskom, mogla bi se korigirati na mjestima, gdje bi Slovenci u nekoliko naselja ostali "na hrvatskoj strani" granice kako ju je konstatirala arbitraža, odnosno na onim točkama gdje je granična crta "neživotna", ide u "cik-cak liniji" preko rijeka i željezničkih pruga i tako stvara probleme  jednoj ili drugoj strani.

"Za mene bi recimo bila neprihvatljiva situacija da imamo na slovenskom ozemlju hrvatski 'otok' sa samo nekoliko stanovnika, hrvatskih državljana, koji su odlučni u tome da žive  Hrvatskoj", kazao je Erjavec.

Takva situacija s granicom kako su je zamislili arbitri postoj u selima Razkrižje i Brezovica kod Metlike, gdje se neki Slovenci protive tome da budu na hrvatskom teritoriju, rekao je.

Smatra da slovenska diplomacija kao i dosad mora djelovati oprezno i taktično, ali istodobno  strpljivo jer očekuje da će se hrvatska stajališta o arbitražnoj presudi, postupno omekšati, možda čak već ovog ljeta, uz potporu međunarodne javnosti stajalištu Slovenije.

"Uvijek se čudim zašto je za Hrvatsku problematičan Piranski zaljev i zašto ne dopušta izlaz Slovenije na otvoreno more. Kad to objašnjavam svojim kolegama u Europi i svijetu, uvijek je njihova prva reakcija: pa zašto je to uopće problematično, kad Hrvatska ima toliko mnogo mora i zaljeva", kazao je Erjavec mariborskom listu "Večer".

Od sastanka premijera Mire Cerara i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji bi u srijedu u Ljubljani na prvom službenom sastanku trebali početi dijalog o otvorenim pitanjima Erjavec ne očekuje mnogo.

"Ne očekujem nikakav proboj, ništa veliko. To će biti prvi susret dvojice premijera i njihova razmjena stajališta nakon što su arbitri donijeli svoju presudu", kazao je Erjavec.